Mrtva priroda: razlika između inačica

Dodano 20 bajtova ,  prije 13 godina
m
razdvojbe_za_Harmonija_(likovna_umjetnost)
m (robot Dodaje: lt:Natiurmortas)
m (razdvojbe_za_Harmonija_(likovna_umjetnost))
 
[[Datoteka:Jean-Baptiste Siméon Chardin 007.jpg|mini|lijevo|220px|<center>[[Jean-Baptiste-Siméon Chardin]], ''[[Raža]]'', ([[1728.]])<center>]]
Kao posebna tema javlja se od [[Antika|antike]], a u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] tek pojedini detalji u okviru religijskog prikaza imaju oznake mrtve prirode. Od [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i [[Renesansa|renesanse]] raste značenje takvih prikaza koji su još uvijek dijelom [[portret]]a ili [[pejzaž]]a, ali imaju značajno religijsko ili [[Alegorija|alegorijsko]] [[simbol]]ično značenje. U [[barok]]u mrtva priroda postaje posebna slikarska tema, a osobit procvat doživljava u [[Flandrija|flamanskom]] i [[Nizozemska|holandskom]] slikarstvu [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Motiv mrtve prirode, za razliku od portreta i pejzaža, omogućavao je [[slikar]]ima veću kontrolu [[Kompozicija (likovna)|kompozicijske]] postavke, te elemenata [[Harmonija (likovna umjetnost)|harmonije]] i [[proporcija]] u svrhu ostvarivanja umjetničkog sklada koji se tada smatrao definicijom ljepote.
 
U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Paul Cézanne]] je na tematici mrtve prirode rješavao temeljne probleme slikarskog izraza i dvodimenzionalnosti slike.
14.700

uređivanja