Tordinci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Sport |
m razdvojbe_za_Presveto_Trojstvo_za_značenje_Trojstvo |
||
Redak 24:
Kada su [[Tursko Carstvo|Turci]] godine 1520. zauzeli Vukovar, došlo je pod njihovu vlast i selo Tordinci. Kako je u Tordincima sredinom 16. stoljeća nestalo župnika, počeli su ondje kalvinski propovjednici nagovarati seljake, da ostave katoličku crkvu. Turci nisu takvu agitaciju ometali, jer su i onako mrzili rimskoga papu, koji europske vladare nagovara na rat protiv Turske. Tako je kalvinima zaista uspjelo prevesti Tordinčane u svoju [[vjera|vjeru]]. U Tordincima je dapače osnovana kalvinska župa, koja je postala središtem kalvinizma na području donjega toka rijeke Vuke. Prvim je župnikom u Tordincima postao neki franjevac, koji je otpao od katoličke vjere. Kalvinstvo su prigrlili svi [[Mađari]] u okolici Tordinaca, ali također i brojni Hrvati u [[Vukovar]]u i u sus.jednim mjestima: Antinu, Bogdanovcima, Ceriću, Marincima, Negoslacima, Nuštru, Petrovcima i u Vinkovcima. Na tom je području moglo početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] biti oko 200 kuća s 1.500 žitelja.
Nastojanjem [[katoličanstvo|katoličkoga]] svećenika Šimuna Matkovića vratilo se do godine [[1612]]. u katoličku crkvu nekoliko obitelji u Tordincima, a još više u okolnim mjestima. Turci su iz Vukovara i susjednih mjesta bili prvi put protjerani godine [[1687]]. kada je u Tordincima bilo oko 60 kuća. Turci se vratiše natrag godine 1690., ali su već naredne godine 1691. bili ponovno otjerani. Za tih borbi nisu Tordinčani toliko stradali koliko katolički žitelji obližnjih sela. Čim su pak Turci konačno napustili Slavoniju počeli su mnogi kalvini u okolici Vukovara, Osijeka i Valpova prelaziti u katoličku crkvu. Dok su Madžari i nadalje ostali kalvini, svi su Hrvati napustili [[kalvinizam]] osim jednoga dijela Tordinčana. Tako je nestalo kalvinskih župa u hrvatskim selima po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u. Nije se mogla održati niti kalvinska župa u Tordincima. Kalvini toga sela spadahu pod madžarsku župu u Korođu, te su istom godine 1868. obnovili posebnu svoju župu u Tordincima. Naprotiv su katolički žitelji Tordinaca svake godine bivali sve brojniji. Oni su isprvice spadali pod franjevačku župu u Vukovaru; ali su već godine 1737. osnovali posebnu katoličku župu u Tordincima, gdje su godine 1738. sagradili i župnu crkvu [[
<!-- /NEENCIKLOPEDIJSKI STIL
| |||