Razlika između inačica stranice »Hrvatsko-slovenski odnosi«

m
Uklonjena promjena suradnika 89.172.103.215, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Ante Perkovic
m (Uklonjena promjena suradnika 89.172.103.215, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Ante Perkovic)
== Međusobni sporovi ==
=== Morsko razgraničenje ===
Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] morska granica između republika jenije bila utvrđena. Prema hrvatskom prijedlogu granična crta jetrebala išlabi ići od ušća Dragonje sredinom Piranskog zaljeva. U tom slučaju Slovenija nemane bi imala pristup međunarodnim vodama Jadranskog mora.
Slovenija neopravdano smatra da joj pripada 4/5 Zaljeva i da bi linija razgraničenja išla neposredno uz hrvatsku obalu Zaljeva.
 
S problematikom razgraničenja na moru povezan je i status sela Škudelini, Škrili, Buzin i Mlini. Dio te problematike je status kuće Joška Jorasa. On smatra da se slovenski teritorij proteže i na lijevu obalu Dragonje gdje se nalazi njegova kuća.
Sporazum o o prekograničnoj suradnji (SOPS) je stupio na snagu 5. listopada 2001. i olakšao svakodnevni život u pograničnom području i regulirao djelatnost slovenskih ribara u hrvatskim teritorijalnim vodama.
Godine 2001 su premijeri [[Ivica Račan|Račan]]i [[Janez Drnovšek|Drnovšek]] usuglasili sporazum prema kojem bi 80% Piranskog zaljeva pripalo Sloveniji čime bi ona dobila pristup međunarodnim vodama a Hrvatska bi zadržala morsku granicu sa Italijom.
Hrvatski parlament je Sporazum odbio a parafpotpis opunomoćenika hrvatske vlade Olge Kresović-Rogulja je parafproglašen parafom bez pravnog značenja. Slovenska strana pak smatra paraf kao puno prihvaćanje iakoSporazuma nijei jasnohrvatski nastav kojoj bazismatra neozbiljnim. Nakon toga je u Piranskom zaljevu došlo do serije incidenata između slovenskih policijskih plovila i hrvatskih ribara . Slovenski policajci su hrvatskim ribarima branili aktivnost u dijelu za koji bez ikakvog osnova proglašavajuprema daSporazumu pripadapripao Sloveniji. Na međuvladinom radnom sastanku održanom [[10. lipnja]] [[2005.]] su se obe strane obvezale suzdržati od provokacija.<br>
Istog dana je utemeljena zajednička hrvatsko-slovenska povijesna komisija pod predsjedanjem akademika Petra Strčiča i dr. Janka Prunka s ciljem pripreme pravnih temelja za arbitražu. Na marginama Strateškog foruma na Bledu održanog [[26. kolovoza]] 2007., slovenski premijer [[Janez Janša|Janša ]] i njegov hrvatski kolega [[Ivo Sanader|Sanader]] dogovorili su se o načelnom rješenju spora na nekom međunarodnom sudu.
[[Datoteka:Bay-of-Piran maritime-boundary-dispute.jpg|desno|mini|300px|Prijedlog rješenja podjele Piranskog zaljeva i sporna granica na moru prema sporazumu Račan-Drnovšek iz 2001.]]
 
Trenutno je prijeporno koji će međunarodni sud voditi spor. Hrvatska preferira [[Međunarodni sud za pravo mora]] u [[Hamburg]]u a Slovenija [[Međunarodni sud pravde]] u Haagu.
Ukoliko se spor bude vodio u Hamburgu, Hrvatska će navodno biti u boljem položaju jer će se voditi načelom granice u sredini. Sud u Haagu bi bio bolje rješenje za Sloveniju jer bi vodio računa o načelu pravičnosti. U tom slučaju bi se raspravljalo i o spornim selima na lijevoj obali Dragonje.<br>Novo poglavlje u prijeporu između dviju zemallja je počelo [[1. siječnja]] 2008. stupanjem na snagu hrvatskog zakona o [[Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas|Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu]] (ZERP) prema kojemu bi Hrvatska mogla proširiti suverenitet i na području između granice teritorijalnih voda i epikontinentalne crte sredine Jadranskog mora. Hrvatska se pozvala na međunarodno pravo i tvrdila da su i Slovenija i [[Italija]] učinile isto. Slovenija je smatrala da bi ZERP prejudicirao granicu na moru te je svoje predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2008. iskoristila za blokadu pristupnih pregovora Hrvatske. Uslijed jakog pritiska Hrvatska je u ožujku odustala od provođenja ZERP-a nakon čega je deblokiran pregovarački proces. U posljednje vrijeme hrvatska strana koristi umjesto naziva [[Piranski zaljev]] termin Savudrijska vala.
 
Politicari i novinari su ovaj spor doveli do apsurda. Slovenci pjene na Hrvate, Hrvati na Slovence a 90 % ih nezna o cemu se radi jer to politika krije kao zmija noge.
 
Ovo je rat za resurse a ne rat izmedju Slovenaca i Hrvata.
 
Oko cega se spore? Spore se oko danasnje i buduce eksploatacije morskih i podmorskoh rudnih i inih bogatstava. Pravo na njihovu eksploataciju imaju zemlje koje granice sa otvorenim morem. I to je bit problema. Nalazi nafte i plina u podmorju koji su poznati i danas neisplativi porastom cijene nafte koja je neminovna kako rezerve budu padale ce ih napraviti profitabilnima. Za 20 godina mozda ce se razviti tehnologiju koja ce omoguciti i druge vrste eksploatacije podmorja. I to su razlozi zasto Hrvatska ne zeli Sloveniju na otvorenom moru.
 
=== Vinjete ===