Coos: razlika između inačica

'''Coos''' (Kus).- kolektivno ime Indijancima [[Hanis]] i [[Miluk]], plemenima porodice [[Kusan]], naseljenih u području zaljeva Coos na [[oregon]]skoj obali. Prema arheološkim pretpostavkama Kusa je moglo biti oko 2,000 duž obale zaljeva Coos. Pleme [[Miluk]] živjelo je na ušću Coquille, a Hanis uz [[Coos River]] i [[Coos Bay]]. Kus Indijanci bijahu lovci, ribari i sakupljači. Vode zaljeva Coos i močvare opskrbljivale su ih hranom, osobito razne vrste riba koju su spremali i čuvali za krizna razdoblja. Lovile su se i vodene [[ptice]] stanarice, ili koje su tu tek zimovale. Ptice su se lovile zbog mesa, a sakupljala su se i njihova [[jaja]]. Od krilnih kostiju velike plave čaplje (porodica [[Ardeidae]]) Indijanci su izrađivali igle za šivanje odjeće i hasura. Riba se lovila vršama i kopljima ([[losos]] i [[iverak]]), a dimljenjem ili sušenjem konzervirali bi je za kasniju upotrebu. Poznavali su i noćni ribolov pomoću vatre koja se palila u dug-out kanuima na postolju od pijeska. Od drugih riba hvatali su košarama i parazitsku[[parazit]]sku ribu [[paklare|paklaru]] (''lamprey'') i spremali je za mršava vremena. Školjke su se također sakupljale, među kojima i [[ostrigekamenice]], te su ih sušili ili dimili. Rakove što su ih sakupljali uz zaljev Kusi su odmah jeli. Morski sisarisisavci, napose [[kit]], hvatan je kada bi se nasukao u plitkim vodama. Njegovo meso i [[salo]] Indijanci su koristili za hranu i proizvodnju ulja. –Žene i djeca Kusa bavila su se i sakupljanjem divljeg jestivog bilja i bobica, a muškarci su u šumu išli i zbog lova na jelena i losa. <br>

Kuse posjećuje još 1792. američki brod ''Columbia'' koji trguje sa njima a opisuju ih kao brojne i divlje. Godine [[1805]]. do njih stiže i ekspedicija Lewisa i Clarka. Uskoro ih počinju pogađati bolesti bijelaca, to su epidemije boginja [[1824.]]. i [[1829.]]., i već sljedeće [[1830]]. epidemija [[malarija|malarije]]. Najezdom bijelaca [[1841.]]. dolazi do konflikata, a novom najezdom doseljenika [[1850.]]. Indijanci počinju ostajati bez zemlje. Godine [[1855]]. oni ulaze u konfederaciju sa plemenima [[Lower Umpqua]] i [[Siuslaw]], da bi već [[1856]]. bili potjerani na marš na [[Coast Reservation]] gdje će biti zatočeni sljedećih 19 godina. U novijoj povijesti njihov rezervat se 1941. prostire tek na 6.1 akarar. Uskoro 1956. federalni ured ukida konfederaciju, da bi ipak 1984. ponovno obnovio njihovo priznanje. U novije doba broj potomaka Kus Indijanaca iznosi oko 300, dok populacija cijele konfederacije [[2000.]] iznosi 700.