Razlika između inačica stranice »Perajari«

Dodano 13 bajtova ,  prije 11 godina
m
sitnice
m (sitnice)
 
Ovisno o pripadnosti određenoj porodici tuljana, imaju različito razvijene dijelove kralježnice. [[Ušati tuljani]], kod kojih prednji udovi imaju središnju ulogu u kretanju, snažnije je razvijen vratni i prsni dio kralježnice. Za razliku od njih, [[pravi tuljani]] koji za kretanje koriste zadnje udove, imaju razvijeniji donji dio kralježnice. Sve četiri noge su im se tijekom [[evolucija (biologija)|evolucije]] preoblikovale u peraje pri čemu su se zadnje noge povukle prema završetku tijela, a po pet izduženih i spljoštenih prstiju spojeni su [[plivaća kožica|plivaćim kožicama]]. Još izraženija specijalizacija njihovih peraja nije se dogodila vjerojatno zbog potrebe povremenog kretanja kopnom.
[[Datoteka:Harbour seal.jpg|mini|250px|lijevo|[[PraviObični tuljan]] ]]
Mladunčad se koti prekrivena gustim [[krzno]]m koje s odrastanjem nestaje i zamjenjuje ga kratka dlaka. Neke vrste i u odrasloj dobi zadržavaju upadljivo gusto krzno, dok su morževi praktički bez dlake. Ušati tuljani mijenjaju krzno zajedno s gornjim slojem kože u razdoblju i do mjesec dana, dok se kod pravih tuljana taj proces odvija vrlo naglo unutar samo par dana. Zaštitu od pothlađivanja im pruža kod nekih vrsta i do 10 [[cm]] debeli sloj sala koji osim toga služi i kao zaliha hrane, ali im i smanjuje specifičnu tjelesnu težinu i olakšava plivanje.
 
Pred osjetila ove grupe životinja se postavlja vrlo zahtjevan izazov. Moraju pružiti životinji vrlo točne podatke o okolini, kako pod vodom, tako i na kopnu.
 
'''Oči''': su im relativno velike i omogućuju dobrudobar vidljivostvid pod vodom. Građene su na način, da u uvjetima slabog svjetla još uvijek dobro vide. Ova osjetljivost razvila se na štetu boja. Vrste koje duboko rone, bolje vide u području plave, a one koje žive uz obalu i rone na male dubine, vide bolje u zelenom spektru. Slično kao neki kopneni [[grabežljivci]] imaju sposobnost hvatanja "ostatka svjetla".
 
Uz problem vidljivosti pod vodom, njihove oči su se morale prilagoditi i drugačijem indeksu loma svjetlosti u vodi nego u zraku. Kod tuljana je taj problem riješen na način, da im je [[leća (anatomija)|leća]]{{newdsm}} oblikovana skoro kao [[kugla]] čime je bitno povećan lom svjetlosti i povećana njihova mogućnost orijentiranja pod vodom. Međutim, kako na zraku i [[rožnica]] djeluje na lom svjetlosti, [[životinje]] su na kopnu, gdje vid ima manje značenje, jako kratkovidne. No zato imaju vrlo visoku toleranciju prema snažnoj sunčevoj svjetlosti, kao na primjer odbljesak na ledu, što rješavaju sužavanjem [[oko|zjenica]] u okomitu, vrlo usku crtu. Rožnata koža im čini vanjski završetak oka. Ta koža je neprekidno obložena suznom tekućinom kako bi isprala strano tijelo, ali i spriječila direktni kontakt oka sa slanom vodom.
Pošto neki tuljani ispuštaju kliktave zvukove visoke [[frekvencija|frekvencije]], pretpostavlja se da imaju sistem za [[ultrazvuk|ultrazvučno]] orijentiranje, slično onom kakav imaju [[kitovi]].
 
'''Njuh i opip''': Kao kod većine kopnenih životinja imaju dobro razvijeno osjetilo [[nos|njuh]]a. Nosnice su im uski kosi prorezi koji se u vodi zatvaraju, tako da se njuhom služe samo na kopnu. On je važan u susretima sas pripadnicima iste vrste: odnos majka-dijete se održava ćulomosjetilom mirisa, a kod mnogih ušatih tuljana mužjak njuhom određuje spremnost ženke za parenje.
 
Za orijentiranje u vodi važno im je važno još jedno osjetilo: na "njuški" imaju više vodoravnih redova osjetljivih oštrih dlaka koje svaka izlazi iz "kapsule" pune krvnih sudova i živčanih stanica pa su vrlo osjetljive. Uz pomoć tih dlaka mogu osjetiti promjenu pritiska i smjer kretanja vode, a vjerojatno služe životinjama i za određivanje brzine kojom se kreću.
 
== Rasprostranjenost i životni prostor ==
[[Datoteka:Moenchsrobbe 1.jpg|mini|250px|desno|[[Havajska medvjedica]] je jedna od rijetkih tropskih vrsta tuljana koje žive u [[tropi]]ma]]
Gotovo svi tuljani žive u [[more|moru]]. Kako radi raznih aktivnosti moraju često izlaziti na kopno, rijetko se udaljavaju od kopna i ne može ih se sresti na otvorenom moru. Samo mali broj vrsta tuljana se može sresti uz slatku vodu, a jedino [[sibirski tuljan]] živi isključivo u slatkoj vodi. [[Obični tuljan]], inače morska životinja, sreće se u [[Kanada|Kanadi]] na obalama jezera, a dvije podvrste [[prstenasti tuljan|prstenastog tuljana]] se mogu naći u [[Rusija|ruskom]] jezeru [[Ladoga]] i u [[Finska|finskom]] [[Saimaa]] jezeru.
 
 
=== Hrana ===
Svi tuljani su [[mesožder]]i. Pri tome, velika većina vrsta se hrani [[ribe|ribama]]. No, neke vrste su razvile i drugačije prehrambene navike. Tako se tuljan [[tuljan rakojed]] hrani pretežno [[kril]]om, [[morž]]evi na morskom dnu traže [[puževi|puževe]] i [[školjke]], [[morski slonovi]] love [[glavonošci|glavonošce]], dok se [[morski leopard]]i pretežno hrane [[pingvini]]ma i manjim vrstama tuljana. Manju lovinu progutaju cijelu još pod vodom, dok veći plijen iznesu na površinu gdje onda odgrizaju pojedine dijelove. Mlade životinje trebaju naročito hranjivu hranu, jer zbog još malog tijela imaju nepovoljan odnos između zapremine i površine tijela, pa stoga imaju i veći gubitak temperature koji moraju nadoknaditi energijom iz hrane. Zdrave odrasle životinje mogu, zbog sloja [[mast|masnoće]] ispod [[koža|kože]], podnijeti i duža razdoblja bez hrane.
 
[[Gastrolit]]i u [[anatomija|želucima]] tuljana su poznati, ali uloga [[kamen]]ja u želucima je još uvijek uglavnom nejasna. Moguće je da služe usitnjavanju hrane u želucu, ali isto tako moguće je i da služe smanjenju potiska vode i time olakšavaju ronjenje.
9.708

uređivanja