'''Stockholmski sindrom''' je sindrom emocionalne veze i indentifikacije s agresorom . imeSindrom je dobilonazvan nakonpo pljački [[ PljačkaBanka| pljačkebanke]] banke u [[Stockholm]]u [[1973 .]] . kada su se žrtve emocionalno vezale za pljačkaše. ▼<!-- {{ {{#ifeq:|{{void}}|void|subst!}}|CBris[[Kategorija:Potrebno dodati subst:]]}}
{{copyright?|'''prepisano''' s http://www.jutarnji.hr/j2/panorama/clanak/art-2006,8,28,stockholmski_sindrom,40576.jl|datum=04. ožujka 2009.}}
[[Datoteka:Patty Hearst- Hibernia bank robbery.jpg|250px|mini|Patty Hearst, djevojka koja se nakon otmice pridružila otmičarima u pljačci banke]]-->
▲'''Stockholmski sindrom''' je sindrom emocionalne veze i indentifikacije s agresorom ime je dobilo nakon [[Pljačka|pljačke]] banke u [[Stockholm]]u [[1973]]. kada su se žrtve emocionalno vezale za pljačkaše.
<!--
== Nastanak naziva sindroma ==
{{Mrva-psihologija}}
Sindrom [[Emocije|emocionalne]] veze i identifikacije s [[Agresija|agresorom]] koji događa poznat kao ''stockholmski sindrom'', koji je ime dobio nakon pljačke [[Banka|banke]] u Stockholmu 1973. godine, kad su pljačkaši šest dana u banci držali zatočene četiri djelatnice. Žrtve su se emocionalno vezale za pljačkaše te su ih nakon izlaska branile i odbile svjedočiti protiv njih. Jedna od njih raskinula je i zaruke te se zaručila s jednim od pljačkaša, s kojim je vezu održavala i cijelo vrijeme njegova boravka u [[zatvor]]u. Sindrom je prvi opisao [[Policija|kriminalist]] i psihijatar ''Nils Bejerot'', koji je sudjelovao u spavašanju stockholmskih zatočenica.
== Nastanak sindroma ==
Takva psihološka reakcija je zapravo obrambeni mehanizam, strategija preživljavanja, koja se razvija u ekstremnim situacijama ugroženosti, prijetnji, [[strah]]a i izolacije, kad drugi, zdraviji mehanizmi nisu učinkoviti. Primijećen je već i u [[Sabirni logor|koncentracijskim logorima]], u kojima su se pojedini zatvorenici identificirali sa svojim zlostavljačima i postajali okrutniji od logorskih čuvara.
Sigurnost i preživljavanje žrtava ovisi o dobroj volji [[Otmica|otmičara]], zbog čega mu žrtve žele ugađati. Tražeći njegovo odobravanje, gube vlastiti identitet, vežu se uz agresora, izuzetno visoko vrednuju svaku gestu ljubaznosti, poput davanja [[Hrana|hrane]], a na kraju oslobađanje doživljavaju kao [[Šok|šok]].
== Liječenje sindroma ==
Hoće li se i nakon koliko vremena kod žrtava razviti ''stockholmski sindrom'' ovisi o svakoj [[Čovjek|individui]], o njezinoj strukturi [[ličnost]]i, [[dob]]i, stupnju [[Trauma|traume]] i sličnom.
Slabije osobe, osobito djeca vezana uz autoritet i bez razvijenih [[Zrelost|zrelih]] [[Mehanizmi obrane|mehanizama obrane]], mnogo su sklonije razvijanju toga sindroma, dok postoje osobe kod kojih se nikada neće stvoriti. Dugotrajnost izolirane veze otmičara i žrtve ne mora igrati ulogu, sindrom se kod nekih osoba može razviti već nakon nekoliko sati.
Oporavak žrtava, obično je vrlo dugotrajan [[Terapija|terapijski]] proces, u kojem im se mora dati vremena za oporavak i osvještavanje patologije koja im se dogodila.
== Poznati slučajevi ==
==== Patty Hearst ====
[[Datoteka:Hearst-hibernia-yell.jpg|200px|mini|Paty Hearst]]
[[SAD|Amerika]] je ostala šokirana nakon što je [[1974]]. godine ljevičarska organizacija ''Symbionese Liberation Army'' (SLA) otela 19-godišnju ''Patty Hearst'', unuku multimilijunaša, kralja izdavaštva ''Williama Randolpha Hearsta''. No, još je veći šok uslijedio kad je samo dva mjeseca kasnije, naoružana do zuba, zajedno sa svojim otmičarima opljačkala banku. Vezano za pljačku banke, SLA je javnosti uputila snimku na kojoj se Patty odriče svojih [[Kapitalizam|kapitalističkih]] korijena, mijenja ime u Tania i priznaje svoje pristupanje toj [[Organizacija|organizaciji]].
Iskorištena je kao poluga kojom je od njezine [[Bogatstvo|bogate]] [[obitelj]]i izmamljeno hrane vrijedne šest milijuna dolara namijenjene siromašnima. Organizacija je razbijena ubzro nakon pljačke, a Patty je uhićena krajem [[1975]]. godine. Branila se kako je u napadima sudjelovala samo pod prijetnjama te je tvrdila kako je bila žrtva ''stockholmskog sindroma''. Ipak je osuđena na sedam godina zatvora. Nakon 22 mjeseca provedena u zatvoru, oslobođena je jer joj je kaznu ublažio [[predsjednik]] [[Jimmy Carter]]. Tijekom [[2001]]. godine primila je i ispriku predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]].
==== Brian Mitchell ====
[[Datoteka:Brian Mitchell.jpg|lijevo|100px|mini|Brian Mitchell]]
[[Duševne bolesti|Duševni bolesnik]] Brian Mitchell oteo je u [[Lipanj|lipnju]] [[2002]]. godine 14-godišnju ''Elizabeth Smart'' iz njezine spavaće sobe u [[Salt Lake City]]iu, dok su roditelji i braća spavali. Držao ju je zatočenu devet mjeseci, navodno ju je više puta [[Silovanje|silovao]] te teško fizički zlostavljao. Međutim, nakon nekoliko mjeseci prisilnog zatočeništva, Elizabeth je navodno ostala sa svojim otmičarem iako nije bila fizički prisiljena i mogla je otići.
Samo tri dana nakon što je oteta čak je čula ujaka kako je zove iz neposredne blizine, podruma u kojem je bila, no nije mu se željela javiti. Pronađena je u dobrom fizičkom stanju, u podrumu nedaleko roditeljske [[Kuća|kuće]]. Nikada nije ispričala što se događalo i odbila je govoriti protiv otmičara, unatoč ljutitim zahtjevima svoje obitelji. -->
[[Kategorija:Sindromi]]
<!-- interwiki -->
[[ar:متلازمة ستوكهولم]]
[[be-x-old:Стакгольмскі сындром]]
| 