Inačica od 22. svibnja 2009. u 23:00 uredi Pp (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.110 edits Nova stranica: '''Inkunabula''' (lat. ''Incunabulum'', kolijevka) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1501. godine. Nakon izuma [[Johannes G…		Inačica od 22. svibnja 2009. u 23:12 uredi ukloni ovu izmjenu Pp (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.110 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Gutenberg Bible (page).JPG\|mini\|180px\|[[Johannes Gutenberg\|Gutenbergova]] [[Biblija]]]] '''Inkunabula''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''Incunabulum'', kolijevka, početak nečega) je naziv za [[knjiga\|knjige]] [[tisak\|tiskane]] u [[Europa\|Europi]] do [[1501.]] godine. Nakon izuma [[Johannes Gutenberg\|Gutenbergovog]] tiskarskog stroja, jedanog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića počinje tiskanje prvih knjiga, inkunabula. Prva tiskana knjiga je Gutenbergovova [[Biblija]] tiskana [[1455.]] godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Prva upotreba ove riječ u vezi sa tiskanjem zabilježena je u brošuri [[Bernhard von Mallinckrodt\|Bernharda von Mallinckrodta]] ''De ortu et progressu artis typographicae'' (O usponu i napretku umjetnosti tipografije), ([[Köln]], [[1639]].), u kojoj se nalazi izraz ''prima typographicae incunabula'', rano djetinjstvo tiskarstva, koje po piščevom mišljenju završava [[1500.]] godine. Do te godine u Njemačkoj je poznato šezdesetak tiskarskih radionica. Mada je tiskarstvo otkriveno u [[Njemačka\|Njemačkoj]], po ljepoti i umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata [[Italija]], a europsko tiskarsko središte postaje [[Venecija]]. [[Hrvatska\|Hrvatski]] prvotisak, [[Misal po zakonu rimskog dvora]], tiskan je [[1483.]] godine, točnije, [[22. veljače]] [[1483.]], kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan [[latinica\|latinicom]] i [[latinski jezik\|latinskim jezikom]], ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u [[Venecija\|Veneciji]], ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu. Na [[Slavenski jezici\|slavenskim jezicima]] inkunabule su tiskane samo u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], [[Češka\|Češkoj]], [[Ukrajina\|Ukrajini]] i [[Crna Gora\|Crnoj Gori]]. Zanimljiva je pri tome činjenica da je u Češkoj tiskano 60 inkunabula, dok je u Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u [[Slaveni\|slavenskim zemljama]], tiskano devet inkunabula, od čega je pet tiskano [[glagoljica\|glagoljicom]]. Glagoljicu su u tiskarstvo i uveli [[Hrvati]]. Naime, hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su načinili odljeve glagoljičkih slova. Budući da su hrvatske inkunabule tiskane i [[latinica\|latinicom]], Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/senj3.html#2 INKUNABULISTIKA]</ref>

Inkunabula: razlika između inačica