Streljivo od osiromašenog urana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 54:
Znanstvenici Britanske akademije znanosti su mišljenja (Izvještaj iz ožujka 2002. g.[http://www.uni-kassel.de/fb5/frieden/themen/DU-Geschosse/report.html]), da uporaba streljiva od osiromašenog uranija izaziva dugotrajne posljedice za čovjeka i okoliš. Vojnici i civili koji su udisali zagađenu prašinu ili konzumirali kontaminiranu vodu, mogu imati zdravstvene probleme s bubrezima. Ista komisija je u svom predhodnom izvještaju u svibnju 2001. g. naznačila i opasnost od karcinoma pluća, prije svega kod vojnika koji su bili pogodjeni u vozilu od jednog takvog projektila i kod osoba koje su čistile kontaminirana vozila. Takodjer zagađeno tlo predstavlja značajan problem, posebno za igrajuću djecu, mišljenja su znanstvenici.
Usljed povećanog broja oboljenja karcinoma vojnika [[NATO|NATO-a]] i drugih snaga, koji bili su stacionirani u bivšoj Jugoslaviji, pojavio se krajem prosinca 2000. g. pojam “Balkanski sindrom”. Među najvećim brojem smrtnih slučaja su vojnici iz [[Italija|Italije]], [[Belgija|Belgije]], [[Španjolska|Španjolske]], [[Portugal|Portugala]]… Većina zemalja provela je svoje vlastite studije s ciljem utvrđivanja povezanosti oboljenja i smrtnosti s vojnom službom.
=== Istraživanje u BiH ===
| |||