Inačica od 31. svibnja 2009. u 13:54 uredi Fhms (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.152 edits →‎Dvadeseto stoljeće ← Starija izmjena		Inačica od 31. svibnja 2009. u 14:01 uredi ukloni ovu izmjenu Fhms (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.152 edits sitno Novija izmjena →
Redak 79: Barokni [[urbanizam]] je vidljiv i u brojnim novim gradovima ([[Bjelovar]], [[Karlovac]], [[Koprivnica]], [[Virovitica]], itd.) koji imaju ulice pod pravim kutom, pravokutne trgove u sredini na kojima su najvažnije javne zgrade (vojne i gradske uprave) te crkva. [[Datoteka:DubrovnikDSC00158.JPG\|mini\|250px\|lijevo\|[[Dubrovačka katedrala]]]] I jadranski gradovi su na svojim starijim zidovima dobivali barokne kule i bastione ([[Pula]], [[Šibenik]], [[Hvar]], itd.). No, najveće je razmjere barokne gradnje doživio [[Dubrovnik]] nakon katastrofalnog potresa 1667. kad je uništen gotovo cijeli grad. Gradi se [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku\|Crkva sv. Vlaha]] (1715.), [[Dubrovačka katedrala\|katedrala]] (17. st.), doi [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku\|~~isusovačke~~isusovačka ~~crkve~~crkva sv. Ignacija]]. Najoriginalnije arhitektonsko-urbanističko rješenje rješenje je [[Isusovačko stubište u Dubrovniku\|isusovačko stubište]], rad rimskog arhitekta Pietra Passalacque, široko, kameno stubište konveksno-konkavna obrisa i snažnom ogradom koje povezuje donji dio grada s isusovačkim trgom na uzvisini. [[Datoteka:Crkva Sv Vida Rijeka 140807.jpg\|mini\|desno\|[[Katedrala sv. Vida u Rijeci]]]]Razdoblje baroka je na području cijele Hrvatske ostavilo mnoštvo crkva – od najvećih što svojom veličinom i oblikovanjem čine »krunu« grada ([[crkva sv. Eufemije u Rovinju]], [[katedrala sv. Vida u Rijeci]]) do najmanjih seoskih crkava. Seoske crkve često su dobivale [[cinktor\|cinktore]], okolne trijemove što izvana sliče na utvrđene zidine, a iznutra imaju arkade. Samostani se prema klaustrima rastvaraju toskanskim arkadama, po uzoru na ranija renesansna rješenja. Zanimljiv je npr. franjevački samostan u Slavonskom Brodu gdje su stupovi »odebljali« na tragu baroknog obilja. Redak 113: === Moderna === [[File:Staritrgburze.jpg\|mini\|desno\|Trg Burze u Zagrebu nakon izgradnje]] [[File:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg\|mini\|desno\|[[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] u Zagrebu, djelo [[Ivan Meštrović\|Ivana Meštrovića]] iz 1938. g.]] Uključivanje hrvatske arhitekture u napredna europska kretanja poveo je arhitekt [[Viktor Kovačić]] koji istupa protiv [[Historicizam\|historicizma]] i zastupa ideju da arhitektura mora biti individualna i suvremena, ali i praktična i udobna. Programatski je ova ideja najranije primijenjena na vili Frangeš Mihanović ([[1910.]]) na Rokovu peroviju u Zagrebu, koja svojim jednostavnim oblikovanjem, lišenim ukrasa i funkcionalnom organizacijom revolucionarno anticipira razvoj moderne arhitekture. I druge Kovačićeve projekte odlikuju suzdržanost, čistoća, odmjerenost, te reduciranost znakova historicističke arhitekture (monumentalna palača Burze u Zagrebu, [[1924.]]).

Hrvatska arhitektura: razlika između inačica