|
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u [[Varaždin]]u, a nakon svršetka gimnazije u Zagrebu upisuje studij prava na Pravoslovnom fakultetu. Studij prava završiti će [[1874]]. godine, ali ne u [[Zagreb]]u već u [[Beč]]u. U vrijeme školovanja susreće se s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]] i s oduševljenjem prihvaća njegove političke stavove i zamisli. No, kasnije će njegove političke stavove odbaciti i zastupatiti ideje [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Četiri godine kasnije (1878.) u Beču će položiti državni ispit i zaposliti se u [[Koprivnica|Koprivnici]] kao državni činovnik. Kasnije će često mijenjati mjesto boravka ([[Virovitica]], [[Osijek]], [[Sisak]], [[Pakrac]], [[Šušak]], [[Zagreb]]...). Pri Kraljevskoj zemaljskoj vladi zaposliti će se 1891. godine, ali već sedam godina kasnije (1898.) biti će umirovljen zbog neslaganja s politikom bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]].
[[Kategorija:<nowiki>[[Mediji:Ovdje unesite neoblikovani tekst]][[Datoteka:<math>Primjer.jpg</math><nowiki>
=== Književno stvaralaštvo ===
== Ovdje unesite neoblikovani tekst ==</nowiki>]]</nowiki>]]
U hrvatskoj književnosti javlja se prvi puta u listu ''[[Vienac]]'' [[1884]]. godine pripovjetkom ''Illustrissimus Battorych'' uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu. Jedno će vrijeme, zajedno s Milivojem Dežmanom, biti urednik lista Vienac. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo ''[[Pod starim krovovima]]'' ([[1886]].). No, značajni su svakako i nejgovi romani U novom dvoru te Na rođenoj grudi. Pored njih piše i politički roman ''U noći'' te tri povijesna romana - ''Osvit, Za materinsku riječ'' i ''[[Dolazak Hrvata (Gjalski)|Dolazak Hrvata]]''. Svakako treba spomentu i djela: ''Iz varmeđinskih dana, Diljem doma, Tri pripovijesti bez naslova, Janko Borislavić, Bijedne priče, Đurđica Agićeva, Male pripovijesti, Radmilović, Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovijetke, Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića''. Pored [[roman]]a pisao je i književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. U dva mandata bio je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], a [[1903]]. godine izabran je za počasnog člana [[JAZU]].
unikolade biilili kilo vara bjhfdgf
Ćš[[Datoteka:<sup><gallery><nowiki>[[{{{{{{{{}}}}}}}}]]</nowiki></gallery></sup>]]
U politički život uključuje se [[1906]]. godine kada biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. U vremenu od [[1929]]. do [[1920]]. godine na dužnosti je velikog župana Zagrebačke županije. Preminuo je [[9. veljače]] [[1935]]. godine u rodnim Gredicama. Njemu u čast se održava manifestacija "Dani Ksavera Šandora Gjalskog", na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, [[nagrada Ksaver Šandor Gjalski|nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]].
== Izvori ==
|
