Leksikon: razlika između inačica

 

==Opći leksikon==

Vrsta leksikografskog priručnika koji nastoji da iz nepregledne količine raspoloživih znanja popiše ono znanje koje najbolje odgovara potrebama suvremenog [[čovjek]]a i što šireg kruga korisnika. Opći leksikon obrađuje [[vlastita imena]] (imena osoba, zemljopisna imena, i dr. imena), nazive i pojmove iz mnogobrojnih struka i određen broj stranih riječi koji je određeni izvorni jezik preuzeo iz stranih jezika, te brojne povijesne događaje, političke, vjerske, ideološke, društvene, umjetničke smjerove. Opći leksikon razvio se od danas zastarjelog pojma ''konverzacijski'' (ili razgovorni) ''leksikon'' koji je izvorno donosio znanja sa svih područja potrebnih za uspješno vođenje razgovora. Konverzacijski leksikon razvio se u XIX. st. u Njemačkoj kako bi se zadovoljila potreba građanskoga sloja za znanjem. Prvi takav njemački priručnik bio je ''Stvarni državni i novinski leksikon'' (njem. Reales Staats- und Zeitungs Lexicon) Johanna Hübnera objavljen 1704., te je bio utemeljen na leksikografskim priručnicima iz doba prosvjetiteljstva. [[Renatus Gotthelf Löbel]] sa svojim djelom ''Razgovorni leksikon s osobitim obzirom na suvremeno doba'' (njem. Conversations-Lexikon mit vorzüglicher Rücksicht auf die gegenwärtigen Zeiten, I–VI, 1796–1808) utire put stvaranju suvremenih leksikona. Suvremeni konverzacijski leksikon dobio je konačan oblik zahvaljujući Brockhausovim izdanjima, ali i mlađim njem. priručnicima kao što su ''Meyer'' (od 1840), ''Herder'' (od 1854), ''Bertelsmann'' (od 1953). S vremenom su veliki leksikoni prerasli u priručnike od dvadeset i više svezaka, koje se danas smatra [[enciklopedija]]ma.