Zaostrog: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m odlomci
Redak 24:
 
==Znamenitosti==
Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari [[franjevci|franjevački]] samostan s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti.

Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra [[Andrija Kačić Miošić]], poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povjesnim pismom, [[bosančica|bosančicom]], nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom;
 
: "Pokoj tebi Starče Milovane,
Line 32 ⟶ 34:
 
==Povijest==
Prema zapisima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], tvrđa Ostrog pod [[Viter|Viterom]] po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države [[Neretvani|Paganije]], koju su osnovali [[Neretvani]].

Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke [[Cetina|Cetine]] sa zapada, do rijeke [[Neretva|Neretve]] na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i [[Čvrsnica|Čvrsnice]], a pripadali su joj još poluotok [[Pelješac]], te otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Korčula]] i [[Mljet]] s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.
 
U prvim godinama prošlog stoljeća, [[Austro-Ugarska Monarhija]], čiji je sastavni dio tada bila i [[Dalmacija]], izgradila je ''mul'' (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u [[potres|potresu]] 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.
 
==Gospodarstvo==
Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč velikim turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se ne može pohvaliti standardiziranom ponudom kao ni s visokom kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja, pa u budućnosti ima ogroman prostor za napredak.

Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao [[perspektiva|perspektivu]] kao zvučnije [[turizam|turističko]] odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.