Krenelacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ex13bot (razgovor | doprinosi)
m bot mijenja kategoriju
m pravopis
Redak 8:
Dozvola za kreneliranje bila je vjerojatno potvrda kojom se dopuštalo zgradi da se može [[fortifikacija|utvrditi]]. Moguće da su se prve takve dozvole pojavile tijekom [[Karolinško Carstvo|Karolinškog Carstva]] kao način kontrole gradnje dvoraca sprječavajući time lokalne [[gospodar|moćnik]]e da postanu premoćni ili prejaki no, u feudalnom društvu, dozvolu su koristili [[kralj]] i [[barun]] kao simbol svojeg statusa. Uz "nekoliko iznimaka u vremenima turbulencije, kraljevo pravo kao vrhovnog gospodara da izda dozvolu bilo je pravo darovanja, ne odbijanja, dopuštenja za kreneliranje" (Coulson, 1982, str. 71) a "u stvarnosti, nijedan feudalni ili subfeudalni vladar nije mogao ni po pravu ni u praksi zanijekati svom [[vazal]]u zaštitu vlastitopomoćnog utvrđivanja koju mu je on, kao gospodar, propustio dati." (Coulson, 1982, str. 97 br. 10) U stvarnosti nije bilo potrebno priskrbiti dozvolu za kreneliranje za podizanje utvrđene građevine. Postojala je "vrlo malena mogućnost uplitanja kraljevskih službenika čak i u toliko intenzivno reguliranih kraljevina poput Engleske, no dozvola je bila prestižna i mogla se posjedovati na zahtjev." (Coulson, 1982, str. 70). Fortifikacije nisu bile ograničene zakonom, no troškovi gradnje a posebice osiguravanja garnizona ograničavalo je prave vojne dvorce na ipak vrlo malen broj.
 
==Reference Izvori ==
*Coulson, C., 1982, 'Hierarchism in Conventual Crenellation' ''Medieval Archaeology'' vol. 26 str. 69-10