Digitalna video kamera: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
zaglavlje, poveznice
Bela (razgovor | doprinosi)
dodane poveznice na lossless i lossy, USB i još nekoliko drugih
Redak 1:
'''Digitalne [[video]] [[Kamera|kamere]]''' umjesto na klasični [[film]], sliku "hvataju" na specijalizirani [[čip|mikročip]] tipa '''[[CMOS]]''' ili '''3 [[CCD]]''' (tri CCD čipa od kojih svaki obrađuje jednu od tri osnovne boje) ili jeftinije alternativne vrste. Mikročip [[Digitalno|digitalizira]] na njega projiciranu sliku, tj. definira horizontalnu i vertikalnu poziciju svake točkice slike (piksela[[piksel]]a), nijansu boje i intenzitet osvjetljenosti, te takav set podataka za čitavu sličicu pohranjuje na [[wikt:medij|medij]] koji koristi kamera (magnetnu traku, DVD minidisk i dr.). Za jednu sekundu video snimka, prema video standardima[[standard]]ima potrebno je snimiti 25 sličica (engleski "'''Frame'''"), da bi se u snimku dobili koliko-toliko prirodni pokreti bez "poskakivanja".
 
Unosom digitalne tehnike, dakleodnosno elektroničke obrade ulaznih parametara[[wikt:parametar|parametar]]a važnih za snimanje (kao osvijetljenost objekta, i dr.) i automatizacije[[[[automat]]izacije]] rutinskih radnji (automatsko uoštravanje na objekt u "ciljniku", automatsko podešavanje otvora objektiva[[objektiv]]a prema promjeni osvjetljenosti objekta, automatsko "podešavanje bijele boje" pri prirodnoj ili raznim vrstama umjetne rasvjete), automatsko snimanje zvuka snimljenog ugrađenim ili dodatnim priključenim [[mikrofon]]om i dr.), oslobađa korisnika od manuelnog[[wikt:manuelno|manuelno]]g obavljanja tih radnji, omogućujući mu da se posveti kreativnom[[wikt:kreativno|kreativno]]m dijelu snimanja. Time snimanje postaje dostupno baš svakome, uz minimalno priučavanje, pa kod npr. osnovnih amaterskih kamera svodi se često na pritisak na isto dugme za početak i završetak video-sekvence. Uz to, uporaba elektronike unutar kamere, omogućuje i čitav niz naprednih [[funkcija]] koje su kod klasičnih filmskih kamera bile nezamislive (npr. automatsko pretapanje iz jedne sekvence u drugu izabranim načinom pretapanja, i dr.)
 
'''Video kamere možemo podijeliti po:'''
Redak 33:
 
 
== Amaterske[[Amater]]ske kamere ==
Ako se zanemare visokoprofesionalnevisoko[[wikt:Profesionalno|profesionalne]] studijske video-kamere, prosječni ljubitelji video-tehnike mogu razmišljati u rasponu amaterskih i poluprofesionalnih izvedbi. Poluprofesionalne izvedbe mogu pri tome stajati i petnaestak, dvadeset puta više od najjeftinijih amaterskih modela, koje su nakon 2005.g. postale gotovo svakome dostupne. Granicu je teško definirati, no amaterskom se kamerom može smatrati potpuno automatizirana kamera s malo izbornih mogućnosti i manuelnih kontrola, što znači jednostavno rukovanje, ali ujedno i malo snimateljskog utjecaja na rezultat, slabiju [[digitalne video kamere#Normalna razlučivost|razlučivost]], i [[digitalne video kamere#objektiv|objektiv]], slabiji sustav prijenosa podataka pri presnimavanju na računalo ili TV, slabija klasa zvuka, otsustvo posebnih efekata, mogućnosti i tehnoloških novina, te dakako niže performanse svih elemenata i kamere u cjelini. Unatoč tome, i amaterske kamere u pravilu zadovoljavaju elementarne zahtjeve - korektno će snimiti ozvučen video snimak, osobito u povoljnim, pa čak i nešto oskudnijim svjetlosnim uvjetima i reproducirati ga na ugrađenom LCD monitoru kamere ili na standardnom televizoru, te omogućiti presnimavanje na računalo, ili (kod DVD izvedbi) umetanje snimljenog DVD-a u video-player ili računalo. Kvaliteta reprodukcije na trenutno korištenim televizorima u pravilu neće biti lošija od kvalitete normalne kabelske televizije(osobito ako su kadrovi pri snimanju korektno uoštreni bez previše mahanja kamerom i zumiranja). Pri tome ne mislimo na [[digitalne video kamere#HD Visoka razlučivost|HD kvalitetu]] čija je komercijalizacija stvar bliske budućnosti. Bolje amaterske kamere omogućit će i snimanje pojedinačnih fotografija slabije do skromne razlučivosti (640x480 - 1152x864) na posebnu magnetsku karticu. Lako se može dogoditi, da će kvalitetnije video kamere zahvaljujuči jačem optičkom zumu, snimiti bolje "zumirane" fotografije od fotoaparata malog raspona optičkog zuma.
 
 
Redak 218:
 
 
=== [[wikt:lossy|Lossy]] ===
''Lossy'' su alati (codeci, recoderi i dr,) koji su u stanju jače "komprimirati" izvorno snimljeni sadržaj (video i zvuk), ali ''uz osjetan gubitak kvalitete''. Najgore je to, što se taj gubitak kvalitete ponavlja sa svakim novim rekodiranjem. Imalo zahtjevniji korisnik, bit će ovim rezultatom najčešće razočaran, pa je uporaba uglavnom ograničena na postavu na [[web]] stranice u malom formatu i razmjenu putem interneta, gdje se su ograničenja u gigabajtima.
 
 
=== [[wikt:lossless|Lossless]] ===
 
''Lossless'' je pridjev za softverski alat i opremu, koji (bi trebao) obaviti prijenos podataka ili rekodiranje iz jednog filmskog formata u drugi '''bez gubitka kvalitete''', no rezultat su redovito značajno veće završne datoteke od onih koje stvaraju ''Lossy'' alati.
Redak 229:
 
 
=== [[wikt:Analogno|Analogna]] veza ===
[[Datoteka:S-video_connection.jpg|desno|160px]]
 
Redak 243:
[[Datoteka:AV_connections.jpg|mini|300px|V= video; R= desni kanal zvuka; L= lijevi kanal zvuka]]
 
==== Kompozitna veza s činčevima ('''A/V''' - [[wikt:audio|audio]]/[[wikt:video|video]] veza) ====
 
Kompozitni kabel s činčevima osigurava prijenos video i zvučne komponente video snimka u analognoj vezi i spada u obavezni pribor video kamere koji se uvijek uključuje u isporuku. Sama kamera uvijek ima i izlazni priključak za kabel sa činčevima ('''A/V-OUT''').
Redak 250:
Slika prikazuje nekoliko načina ostvarenja A/V-veze, zavisno o postojećoj opremi.
 
=== [[USB]] veza ===
 
Uz očekivano slabu kvalitetu prenesenog videa, može je koristiti korisnik bez TV/capture kartice ili Firewire kontrolera. Podrazumijeva se brža, USB2 veza.
 
[[Datoteka:i-Link_connection.jpg|90px|right]]
=== [[Firewire]] (digitalna [[i.-Link]] veza) ===
 
''Firewire'' je najkvalitetniji ([[wikt:lossles|lossless]]) i ujedno najjednostavniji način za povezivanje Mini-DV video-kamere i računala ili drugih uređaja. Kamera se jednostavno priključi na računalo ili drugi DV kompatibilan uređaj s digitalnim ulazom uz pomoć odgvarajućeg kabela. Traka u kameri se premota na željeno mjesto, te uključi neki od softverskih alata za montažu videa. Pokretanjem prijenosa (ubičajenom komandom '''capture''') pokreće se reprodukcija sa kamere, pri čemu se ujedno vrši automatsko cijepanje video sadržaja na pojedine sekvence. Po dovršenju postupka koji stvara tzv. "projekt" na odabranoj lokaciji tvrdog diska, korisnik može editirati snimak, tj. ukloniti nepotrebne sekvence ili njihov dio ili pojedine sličice (frame), dodati naslov videa i menu, umetati fotografije ili zvučne sadržaje i dr, zavisno o mogućnostima softvera[[softver]]a. Čak i besplatni programi ove vrste nude sasvim solidne mogućnosti za osnovno uređivanje videa uz jednostavno rukovanje. Napredniji korisnici će se uz pomoć savršenijih programa upustiti u uklanjanje ili dodavanje titlova, zahvate u zvučnoj komponenti i dr.
Nakon uređenja, slijedi prijenos ("prženje" - burn tj. snimanje) videa na optički disk. Tom se prilikom izvodi automatsko rekodiranje, odnosno pretvorba sadržaja iz izvornog (obično . AVI) u neki od komprimiranih formata (MPEG2, MPEG 4, DivX i sl.). Korisniku se daje mogućnost da bira kvalitetu zapisa i bira između jačeg stupnja kompresije ili bolje kvalitete. Imalo zahtjevniji korisnici trebaju odabrati najvišu moguću kvalitetu, kako bi dobili zadovoljavajući rezultat na punoj veličini ekrana.
Stariji kompjutori neće imati digitalni ulaz za prihvat ozvučenog video signala, što se rješava ugradnjom ''firewire'' ili TV kartice u [[računalo]].