Razlika između inačica stranice »Nada Klaić«

Dodano 137 bajtova ,  prije 11 godina
dopuna
(dopuna)
{{priča}}
[[Datoteka:NadaKlaić.jpg|mini|Nada Klaić]]
 
'''Nada Klaić''', ([[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[1920]]. - Zagreb, [[2. kolovoza]] [[1988]].), [[hrvatska]] povjesničarka.
 
 
[[Datoteka:Nada Klaić Mirogoj lipanj 2008.jpg|mini|Grob Nade Klaić na [[Mirogoj]]u.]]
Nada Klaić je najutjecajniji hrvatski medijevalist [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Njen izuzetan doprinos je izražen ponajvećma na inoviranju i općoj modernizaciji pristupa hrvatskoj povijesti (a srednjovjekovnoj napose), čime je pomogla oslobođenju od nacional-romantičarskih pripovjedačkih povijesti [[19. stoljeće|19. stoljeća]], kao i utemeljenju suvremenoga multidisciplinarnoga pristupa hrvatskoj povijesti - pristupa koji uključuje arheologiju, paleografiju, gospodarsku povijest, historiju umjetnosti i kulture. Njenom zaslugom definitivno su prevrjednovana starija povijesna vrela, te raspršeni mnogi mitovi koji su odražavali političku funkciju hrvatske historiografije 19. stoljeća. Nažalost, sama je autorica nerijetko upala u besmislene polemike u kojima je zastupala promašene i nebulozne teze (- npr., njeno poricanje postojanja prve hrvatske tiskare u [[Kosinj|Kosinju]] u [[Lika|Lici]]<ref>Kulundžić, Zvonimir, "Problem najstarije štamparije na slavenskom jugu: (Kosinj 1482-1493)", Zagreb, 1959.</ref>, te spekulacija o doseobi Hrvata iz [[Karantanija|Karantanije]]. Tu je i njena posthuma o srednjovjekovnoj [[Bosna|Bosni]], napisana kao tuk na utuk srpskomu povjesničaru [[Simo Ćirković|Simi Ćirkoviću]]). No, ti promašaji, često uzrokovani karakternim crtama povjesničarke, ne mogu umanjiti činjenicu da je njen prinos modernoj hrvatskoj medievalistici golem, te da je vrijeme potvrdilo većinu njenih postavki.
 
== Djela ==
* "Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku",
* "Historia Salonitana Maior Tome Arhiđakona - sadrži i raspravu".
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Klaić, Nada}}