Leksikografija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Sva leksikografska djela dijele se na opća i specijalizirana. Opća leksikografska djela daju cjelovit prikaz nekog jezika ili ukupnog ljudskog znanja (''opći objasnidbeni rječnik'', ''opća enciklopedija''), dok su strukovna ograničena na jedno područje unutar jezika ili ljudskog znanja (''strukovni rječnik'', ''tehnička enciklopedija''). Rječnici se nadalje dijele na ''jednojezične'', ''dvojezične'' i ''višejezične''. Zatim slijede podjele po ostalim kriterijima, kao što su način redanja natuknica (''abecedni'', ''konceptualni''), vremenski opseg (''sinkronijski'', ''dijakronijski''), veličina (''opširni'', ''sažeti'', ''džepni''), i drugi (vidi članak [[Rječnik]]).
 
Leksikografsko djelo sastoji se od niza članaka. U naslovu svakoga članka stoji ''[[natuknica]]'' ili ''lema''. Izradi samog leksikografskog djela prethodi izbor natuknica koje će u njega biti uvrštene, tj. izrada ''[[abecedarij|abecedarija]]''. Abecedarij je vrlo važan jer određuje opseg i narav leksikografskog djela. U njemu je predviđena duljina svakog pojedinog članka, odnosno tip definicije. Definicija ili opis natuknice može biti iscrpan ili sažet, no poželjno je da se dosljedno primjenjuje jedan, unaprijed utvrđeni, obrazac. Pri opisu se koristi leksikografski [[metajezik]] koji uključuje kratice, simbole, konvencionalne grafičke oznake, itd. U izradi rječnika posebno su važni ''primjeri'' ili ''citati''. Vješto odabrani primjeri mogu u tumačenju riječi biti jednako učinkoviti kao i sama značenjska i gramatička definicija. Osim toga, u opis se mogu uključiti [[homonim]]i, [[sinonim]]i, [[antonim]]i i drugi tipovi leksičkih odnosa koji preciziraju značenje i funkciju neke riječi. Ovisno o vrsti rječnika, određuje se udio [[neologizam]]a i [[arhaizam]]a u rječniku, te zastupljenost razgovornog i dijalektalnog jezika. Bez obzira na unaprijed utvrđena načela, ni jedan rječnik ne može izbjeći određena odstupanja od zamišljenog cilja. Pri izradi rječnika nužno dolazi do kolebanja između nedostižne iscrpnosti te praktičnih i materijalnih ograničenja, a opseg članaka može znatno varirati ovisno o autorovoj volji. Isto tako, granica između općeg leksika i leksika strukovnih i tehničkih jezika vrlo je fluidna i ne može se jasno odrediti. Jezik kao predmet leksikografije u stalnoj je mijeni i zato leksikografski rad mora neprestano počinjati iznova.
 
==Tradicionalna i suvremena leksikografija==