Razlika između inačica stranice »Vranski priorat«

Dodan 31 bajt ,  prije 12 godina
m
bez sažetka
m (pravopis)
m
'''Vranski priorat ili Priorat vranski''' ([[latinski jezik|lat.]] ''prioratus Auranae'') je bio naziv organizacije Vitezova Templara na području Hrvatske i [[Ugarska|Ugarske]] kada su se [[1169.]] pojavili na tom području.
 
Središte im se je nalazilo u [[Vrana (Pakoštane)|Vrani]], a uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerik]]a i [[Andrija II.|Andrije II.]], koji su im poklonili goleme posjede. Osim Vrane, u Primorju su držali [[Senj]] (do [[1269.]]).
 
U unutrašnjosti su na početku XIII. stoljeća posjedovali vlastelinstva [[Božjakovina|Božjakovinu]], Glogovnicu, dio Gorske županije u [[Pokuplje|Pokuplju]], a u istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] [[Lješnica|Lješnicu]], [[Rasaška|Rasašku]] i [[Našice]]. U kompleks prioratskih posjeda kasnije su uključena vlastelinstva [[Pakrac]], [[Trnava (Gornji Bogićevci)|Trnava]], [[Čaklovec]] i Bijela. Kao naknadu za izgubljeni Senj, templari su [[1269.]] dobili [[Hrvatska Dubica|Dubicu]] i cijelu [[Dubička županija|Dubičku županiju]]. Nakon ukinuća [[templari|templarskog reda]] [[1312.]] godine sve posjede, uključujući i Vranu preuzeli su [[Ivanovci]].
1.731

uređivanje