Otvori glavni izbornik

Promjene

bez sažetka
'''Istočnoslavenski jezici''' su podskupina iz obitelji [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]].
 
Istočnoslavenske jezike govore [[Rusi]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]]. Oko 50055.000 [[Rusini|Rusina]] služikoji se rusinskimizjašnjavaju jezikomkao kojizasebna spadanacija, usluži podgrupuse [[ukrajinskispecifičnim jezik|ukrajinskogzapadnoslavenskim jezika]]rusinskim sa svim svojim specifičnostima i kombinacijom istočnoslavenskog i zapadnoslavenskog jezika (nalikuje ukrajinsko-[[slovački jezik|slovačkom]] izričaju)jezikom. Sva četiri jezika zajedno predstavljaju najbrojniju skupinu slavenskih jezika.
 
'''Ruski jezik:''' je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani [[Bjelorusija|Bjelorusije]] uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana [[Ukrajina|Ukrajine]] također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.
'''Ukrajinski jezik:''' je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i istočne [[Poljska|Poljske]]. [[Ukrajinski jezik]] je službeni jezik [[Ukrajina|Ukrajine]] i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.
 
'''Suržik i Balačka:''' Preko 50% ukrajinske estrade često koristi [[ruski jezik]] jer Rusija predstavlja golemo tržište na koje Ukrajinci često plasiraju svoje zabavne proizvode, pa tako i glazbenu, filmsku i drugu umjetnost. Ipak, treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji bitno razlikuju, te se često koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom [[Suržik]]. Suržikom se koristi do 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori manje od 10% stanovništva. U zapadnoj [[Rusija|Rusiji]] se također koristi [[Balačka]]; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija.
 
'''Rusinski jezik:''' Svojim specifikumom nalikuje [[slovački jezik|slovačko]]-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] razlikuje se od rusinskog jezika u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. Rusinski jezik zakarpatske [[Ukrajina|Ukrajine]] uz jedva primjetne razlike naspram standarnog [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] smatra se ukrajinskim [[dijalekt]]om.
 
'''Bjeloruski jezik:''' Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi [[bjeloruski jezik]], dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.
 
*[[Ruski jezik]]
*[[Balačka]]
*[[Ukrajinski jezik]]
*[[Bjeloruski jezik]]
*[[istočnorusinski jezik|Rusinski jezik]]
*[[Suržik]]
*[[Bjeloruski jezikBalačka]]
*[[Trasjanka]]