Razlika između inačica stranice »Nicolas Poussin«

m
m (robot Mijenja: uk:Ніколя Пуссен)
Isprva je radio pod raznim utjecajima (talijanskih manirista, fontembloške škole i dr.), potom inspiriran rimskim antičkim spomenicima, [[Rafael]]ovim [[freska]]ma i [[Tizian]]ovim koloritom stvara vlastiti stil (''Germanikova smrt'',[[1627.]]). Između [[1630.]] i [[1640.]] godine napušta [[barok]]ni i prihvaća strogo klasičan stil naginjući racionalnoj jasnoći i arheološkoj preciznosti kakve nalazimo u ''[[Otmica Sabinjanki|Otmici Sabinjanki]]'' ([[1637.]]).
 
Uz [[portret]]e, slikao je duboke i prozraćne krajolike s antičkim građevinama ili ruševinama u koje je harmonično uklapao biblijske (''Sveta obitelj na stubama''), pastoralne (''Četiri godišnja doba'') i mitološke likove, osobito iz djela [[Vergilije|Vergilija]], [[Ovidije|Ovidija]] i pjesama [[Torquato Tasso|T. Tassa]] (''Krajolik s Folkionovim pogrebom'', 1648.).
 
Snažno je utjecao na generacije francuskih slikara, te će njegov osobni pristup formalnog savršenstva i rafinirane intelektualnosti dugo ostati odrednicom [[Francuska umjetnost|francuske umjetnosti]]. Osobito je prepoznatljiv njegov utjecaj na [[Jean Auguste Dominique Ingres|Ingresa]] i [[Jacques Louis David|J. L. Davida]], čime se smatra ocem [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], no [[romantizam]] će njegovo djelo daleko manje cijeniti.
24.073

uređivanja