Inačica od 13. lipnja 2009. u 12:27 uredi SieBot (razgovor \| doprinosi) 90.791 edit m robot Mijenja: hu:Klazomenai-i Anaxagorasz ← Starija izmjena		Inačica od 19. lipnja 2009. u 19:13 uredi ukloni ovu izmjenu CrniBot2 (razgovor \| doprinosi) 10.895 edits m Bot: ispravak poveznica pne u prkr Novija izmjena →
Redak 1: '''Anaksagora''' ([[grčki\|grč.]] {{polytonic\|Ἀναξαγόρας}}, oko [[500. ppr. ~~n. e~~Kr.\|500.]] - [[428. ~~p. n~~pr. eKr.\|428. p.n.e.]]) je [[grčka\|grčki]] filozof [[Predsokratovci\|predsokratovac]]; ubraja se među [[Posrednici\|posrednike]]. U njegovom rodnom gradu Klazomeni u [[Mala Azija\|Maloj Aziji]] imao je nešto imovine i politički utjecaj, koje je odbacio iz straha da će mu otežati traganje za [[istina\|istinom]]. Ništa se ne zna o njegovim učiteljima; nema nikakvog razloga da se vjeruje teoriji da je bio učenik Hermocija iz Klazomene. U ranom djetinjstvu (oko [[464. ppr. ~~n. e~~Kr.\|464.]]-[[462. ~~p. n~~pr. eKr.\|462. p.n.e.]]) odlazi u [[Atena (polis)\|Atenu]], koja je ubrzano postajala centar grčke [[Kultura\|kulture]]. Tamo je ostao trideset godina. [[Periklo]] ga je zavolio i cijenio, a i na pjesnik [[Euripid]] prenio je entuzijazam za znanošću i humanizmom. Neki znanstvenici tvrde da je čak i [[Sokrat]] bio jedan od njegovih učenika. Njegov je utjecaj dolazio većinom iz njegove [[Astronomija\|astronomske]] i [[Matematika\|matematičke]] izvrsnosti, ali i zbog njegovog [[Asketizam\|asketskog]] načina života te ljubavi prema prirodi. On je bio taj koji je donio duh filozofije i znanosti iz [[Jonija\|Jonije]] u Atenu. Promatranja [[nebesko tijelo\|nebeskih tijela]] potaknula su ga da stvori nove teorije o uređenju [[svemir]]a, i dovelo ga je u sukob s popularnom [[vjera\|vjerom]]. On je pokušao, ne bez uspjeha, pokazati [[znanost\|znanstvene]] razloge i objašnjenja [[pomrčina\|pomrčina]], [[meteor]]a, [[duga]] i [[Sunce\|Sunca]], koje je opisao kao masu plamenog [[metal]]a, većeg od [[Peloponez]]a; nebeska tijela su komadi [[kamen\|kamenja]] koje se odvojilo od [[Zemlja\|Zemlje]] i bilo odbačeno u nebo zbog brze [[rotacija\|rotacije]]. [[Politeizam]] tog vremena nije mogao tolerirati takvo objašnjenje, pa su ga neprijatelji Perikla koristili da bi ga napali pred njegovim prijeteljem. Anaksagora je uhićen i osuđen zbog protivljenja [[religija\|religijskim]] [[dogma]]ma (neki kažu da je uhićen jer je podržavao [[Perzija\|Perzijance]]), i bila je potrebna sva elokvencija Perikla da bi bio oslobođen. Čak i tada bio je natjeran da napusti Atenu i da se povuče u Lampsaku ([[434. ppr. ~~n. e~~Kr.\|434.]]-[[433. ~~p. n~~pr. eKr.\|433. p.n.e.]]) gdje je i umro oko 428. p.n.e, i čitav grad mu je odao počast i poštovanje. Teško je prikazati Anaksagorine teorije o svemiru na razumljiv način. Sve su stvari postojale, na neki način, od početka. U početku su postojali kao jako maleni fragmenti sebe samih, beskonačnih u broju i razbacanih po svemiru. Sve su stvari imale masu, ali nisu imale razumljiv oblik. Bilo je ''[[sjeme]]na'' (''spermata'') ili minijatura zrna i mesa i [[zlato\|zlata]] u primitivnoj mješavini; ali ovi dijelovi, kao i prirodne cjeline, morale su biti izdvojene iz tog kompleksa mase prije nego što su mogli dobiti ime i narav ([[Aristotel]] ih naziva [[Homeomerije\|homeomerijama]]). Nakon toga, te su se prvobitne predpovijesne vrste umnožavale neprestanim dijeljenjem. Ovo razdvajanje i kasnije zbrajanje homeomerija u cjeline bio je posao [[Um]]a;''panta chremata en omou eita nous elthon auta diekosmese''. Ova stvar, zvana Umom (''Nus''), bila je neograničena i samostalna (''mounos ef eoutou''), divnog sastava. Posjedovala je sve [[znanje]] i [[moć]], i vladala je svim formama [[život]]a. Prvo pojavljivanje ''nousa'', i jedina manifestacija koju Anaksagora opisuje, jest ''kretanje''. Ono je otpočelo rotacijskim kretanjem u masi (brže od bilo čega što mi poznajemo), dok nije dalo stvarnost i sastojke svih stvari. Ali i kada se to dogodilo, prvobitna smjesa nije skroz razdvojena. Niti jedna stvar na svijetu nije sasvim razdvojena, kao udarcem sjekire, od ostalih stvari. Prvobitno je ''sjeme'' nadmoćno. Važno je reći da Aristotel optužuje Anaksagoru da nije napravio razliku između ''nusa'' i ''fizisa'', dok ga Sokrat (u [[Platon\|Platonovom]] ''Fedonu'', 98 B) optužuje da je tu na djelu [[deus ex machina]].

Anaksagora: razlika između inačica