Lidija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravak poveznica pne u prkr
Redak 4:
'''Lidija''' ([[Asirija|asirski]]: ''Luddu''; [[grčki]]: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj [[Mala Azija|Maloj Aziji]]<ref>[http://www.livius.org/lu-lz/lydia/lydia.html Livius.org: Lidija - zemljopis]</ref>, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz [[Željezno doba|Željeznog doba]], [[Perzijsko carstvo|perzijsku]] [[satrapija|satrapiju]], te za [[Rimsko carstvo|rimsku]] [[Rimska provincija|provinciju]]. Regija se nalazi istočno od drevne [[Jonija|Jonij]]e, odnosno u današnjim [[Turska|turskim]] provincijama [[Manisa]] i [[İzmir (pokrajina)|İzmir]]. Stanovnici drevne Lidije govorili su [[Lidijski jezik|lidijskim jezikom]], koji je pripadao skupini [[Anatolijski jezik|anatolijskih jezika]], odnosno [[Indoeuropska jezična porodica|Indoeuropskoj jezičnoj porodici]]. U doba najvećeg uspona, Lidijsko kraljevstvo pod vladavinom [[Krez]]a<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/143732/Croesus Krez, Brittanica enciklopedija]</ref> protezalo se preko cijele zapadne [[Anatolija|Anatolije]]. Smatra se kako su se najstarije [[Kovanica|kovanice]] pojavile u Lidiji oko [[660. p. n. e.]] Glavni grad regije bio je [[Sard]].
 
Teritorij Lidije još su oko [[1200. p. n. e.]] naseljavali [[Hetiti]]. Lidija se spominje u [[Homer]]ovoj [[Ilijada|Ilijadi]] kao ''Maionia'' ili ''Maeonia'', a prema [[Stara Grčka|grčkim]] izvorima regija je naziv „Lidija“ je dobila prema kralju [[Lid]]u. [[Herodot]] tvrdi kako su Lidijci izumili kovani novac, kojeg su kovali od [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/352634/Lydia Britannica enciklopedija: ''Lydians were said to be the originators of gold and silver coins'']</ref>. Sredinom [[6. stoljeće ppr. n. eKr.|6. stoljeća p. n. e.]] Lidijom je vladao kralj [[Krez]] koji je bio poznat po golemom bogatstvu, pa i danas postoji uzrečica „''Bogat kao Krez''“<ref>[http://www.mainlesson.com/display.php?author=baldwin&book=thirty&story=rich „''Bogat kao Krez''“]</ref>. Krez je financirao gradnju [[Artemidin hram u Efezu|Artemidinog hrama u Efezu]] koji spada u [[sedam svjetskih čuda]]<ref>[http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm Krez, Livius.org]</ref>. Godine [[546. p. n. e.]] [[Perzijsko carstvo|perzijski]] vladar [[Kir Veliki]] osvaja Lidiju koja postaje perzijska pokrajina ([[satrapija]]). Prema predaji, Kir Veliki je dao poštedjeti Kreza koji je postao savjetnikom na perzijskom dvoru u [[Pasargad]]u. U vrijeme perzijske vladavine, Lidiju su često napadali [[Stara Grčka|Grci]] koji su jednom prodrli do [[Sard]]a i poharali grad, što je bio označilo početak [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]] u kojima su [[Darije Veliki]] i [[Kserkso I.]] vodili kažnjeničke ekspedicije protiv [[Eretrija|Eretrije]], odnosno [[Atena (polis)|Atene]]. Razdoblje perzijske dominacije prekida [[Aleksandar Makedonski]] koji priključuje Lidiju svom carstvu, a nakon njegove smrti ona nastavlja biti dijelom [[Helenizam|helenističkih]] kraljevstva. Sredinom [[1. stoljeće ppr. n. eKr.|1. stoljeća p. n. e.]] [[Rimsko carstvo]] osvaja [[Anatolija|Anatoliju]] čime Jonija dolazi pod upravu [[Rim]]a. U vrijeme cara Dioklecijana Lidija dobiva status [[Rimska provincija|rimske provincije]]. Kasnije je bila pod upravom [[Bizant]]a, sve dok je u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] nisu osvojili [[Turci]], pa teritorij Jonije postaje dijelom [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], odnosno moderne [[Turska|Turske]].
 
== Izvori ==