|
'''Demetrije I. Poliorket''' ([[336. ppr. n. eKr.]]-[[283. ppr. n. eKr.]]), [[Makedonija|makedonski]] kralj, vladao [[294. ppr. n. eKr.]]-[[288. p. npr. eKr.]]. Sin [[Antigon I. Monoftalmos|Antigona I. Monoftalmosa]], član dinastije [[Antigonidi]].
Demetrije je aktivno sudjelovao u svim ratovima svoga oca za bivše carstvo [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], protiv [[Ptolemej I. Soter|Ptolemeja]], [[Seleuk I. Nikator|Seleuka]] i [[Lizimah]]a. [[312. ppr. n. eKr.]] poražen je u [[bitka kod Gaze|bitci kod Gaze]] od Ptolemeja. Time je izgubljen velik dio Sirije. Ubrzo zatim je uzvratio pobjedom nad Ptolemejem kod mjesta ''Mysa''. Zatim je neuspješno pokušao od Seleuka preoteti [[Babilon]]. [[311. ppr. n. eKr.]] je dogovoren mir. Tim sporazumom Antigon se trenutno zadovoljio posjedima u Aziji. Rat je, međutim, nastavljen već [[310. p. npr. eKr.]]
[[307. ppr. n. eKr.]] oslobodio je [[Atena (grad)|Atenu]] od [[Kasandar|Kasandrove]] blokade. Atenjani su ga trijumfalno dočekali na ulazu u grad, a u Ateni je uspostavljeno demokratsko uređenje. Zatim je porazio Ptolemejevu flotu u velikoj pomorskoj [[Bitka kod Salamine na Cipru (306 p.n.e.)|bitci kod Salamine]], [[306. ppr. n. eKr.]], kod Cipra. [[Cipar]] je nakon toga zauzet bez većeg otpora. Na Cipru Antigon i Demetrije su se proglasili kraljevima i nasljednicima čitavog Aleksandrovog carstva. Međutim, velika invazija na [[Egipat]], protiv Ptolemeja, koja je uključivala 88.000 vojnika i veliku mornaricu završila je zbog velikog nevremena neuspjehom. Demetrije se sljedeće prebacio na otok [[Rhodos]] koji je stavio pod opsadu jer ga stanovnici nisu pomogli u ratu s Ptolemejem. [[Opsada Rhodosa]] trajala je više od godinu dana. Završila je sporazumom. Tu je Demetrije dobio nadimak '''Poliorket''' (''Opsjedač gradova''). Vrativši se u Grčku, ponovo je oslobodio Atenu Kasandrove blokade i grad ga opet slavi kao osloboditelja. [[302. ppr. n. eKr.]] Demetrije je krenio s vojskom od 57,500 ljudi protiv Kasandra, tada kralja Makedonije. U međuvremenu Lizimah i Seleuk su istovremeno napali Antigona u Aziji pa se Demetrije priključuje Antigonu. U velikoj [[bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]], [[301. ppr. n. eKr.]], Antigon i Demetrije su poraženi od Lizimaha i Seleuka. Antigon je u bitci poginuo, a Demetrije se spasio bijegom. Veliko Antigonovo carstvo u Aziji podijelili su Lizimah, Seleuk i Ptolemej.
Demetrije je zadržao neke posjede u Grčkoj, otoke i jaku mornaricu te nastavio osvajanja. [[298. ppr. n. eKr.]] sklopio je sporazum sa Seleukom i dao je svoju kćer [[Stratonika|Stratoniku]] za ženu. Atenu, koja mu je zatvorila vrata, stavio je pod blokadu. Porazio je i [[Arhidam IV.|Arhidama IV.]], kralja [[Sparta|Sparte]], u [[bitka kod Mantineje|bitci kod Mantineje]], [[294. p. npr. eKr.]].
Nakon što je ubio ''Aleksandra'', Kasandrovog sina, postaje makedonski kralj. U međuvremenu je osvojio, između ostalog, Atenu i Tebu i tamo postavio svoje garnizone. Demetrije je, sagradivši flotu od 500 galija i s vojskom (navodno) od 98,000 pješaka i 12,000 konjanika, planirao vojni pohod u Aziju. Tada se protiv njega udružuju Lizimah, Seleuk, Ptolemej i [[Pir]]. Zbog stalnog ratovanja vojska se počela buniti pa su Lizimah i Pir [[288. ppr. n. eKr.]] osvojili i podijelili Makedoniju. Demetrije je pokušao krenuti u Aziju protiv Lizimaha, ali se predao Seleuku [[285. p. npr. eKr.]]. Umro je u zatočeništvu dvije godine poslije. Nakon njegove smrti u borbe za makedonsku krunu upustio se njegov sin [[Antigon II. Gonata]].
|
