|
Ime "Mala Azija" je povijesno izvedeno od naziva rimske provincije [[Azija (rimska provincija)|Azija]], koje se odnosilo samo na zapadni dio današnje [[Turska|Turske]].
Oko [[2000. ppr. n. eKr.]] je u [[Anatolija|Anatoliji]] postojala kneževina [[Hati]] (također ''Protohetiti''). Istisnuli su ih [[indoeuropski narodi|indoeuropljani]] koji su ovamo došli iz područja [[Kavkaz]]a: Narodi [[Pala]] su se smjestili na sjeveru (najviše u [[Paflagonija|Paflagoniji]]), a [[Nesi]] i [[Luvijci]] u srednjoj i južnoj Anatoliji. Nakon prvih kneževina, od [[1660. ppr. n. eKr.]] osnivaju Veliko kraljevstvo [[Hetiti|Hetita]] ([[1460. ppr. n. eKr.]]-[[1190. p. npr. eKr.]]. Ova je [[federacija]] uz [[Egipat]] bila druga velesila tadašnjeg vremena.
U [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeću p.n.e.]] stvara se '''carstvo''' [[Urartu]] na kasnijem području [[Armenistan]]a na istočnoanatolskom [[Eufrat]]u. Kralj Sa(r)dur I. (oko [[830. ppr. n. eKr.]] osniva glavni grad [[Tušpa]] na [[jezero Van|jezeru Van]]. Razvijaju vrlo kvalitetan sistem [[navodnjavanje|navodnjavanja]], uzgajaju stoku, obrađuju metale i stvaraju vlastite [[hijeroglifi|hijeroglife]]. Oko [[620. p. npr. eKr.]] carstvo osvajaju i uništavaju [[Skiti]].
Poslije [[700. ppr. n. eKr.]] grčki [[Jonjani]] i [[Dorani]] počinju kolonizirati istočne obale [[Egejsko more|Egejskog mora]] i osnivaju:
* od sjeverozapada prema jugu: Helespont (Dardaneli), Mizija, Lidija, Karija i Likija,
* u unutrašnjosti: Galacija (odnosno Frigija) i [[Kapadokija]].
[[546. ppr. n. eKr.]] veliki [[Perzija|perzijski]] kralj [[Kir Veliki]] osvaja Lidiju a iza toga i grčke gradove na obali i Likiju. Oko [[500. p. npr. eKr.]] je čitava južna Anatolija pripojena Perzijskom carstvu.
[[334. ppr. n. eKr.]] [[Aleksandar Veliki]] prelazi [[Mramorno more]] i pobjeđuje [[Perzijanci (narod)|Perzijance]]. Poslije Aleksandrove smri, njegovi nasljednici dijele carstvo, a Mala Azija je pripala [[Seleuk I. Nikator|Seleuku I. Nikatoru]].
Njegov konkurent Filetarios mu [[282. ppr. n. eKr.]] oduzima [[Pergamon]], da bi ga [[133. p. npr. eKr.]] naslijedio Rim. Oko 275. p. n. e. se, nakon pljačkanja, u središnjoj Anatoliji naseljavaju [[Kelti]] iz [[Tracija (kraljevstvo)|Trakije]] i osnivaju [[Galacija|Galaciju]].
===Rimsko carstvo, kršćanstvo i Bizant===
Nakon [[60. ppr. n. eKr.]] obalna područja dospijevaju pod [[Rimsko carstvo]] ([[Pompej]]). Ozbiljan protivnik im je bio [[Mitridat VI.]], vladar Ponta (121. p. n. e.-63. n.e.). Kasnije je anektirana i unutrašnjost, a oko 65. godine su provincije na nov način organizirane ([[Pont (rimska provincija)|Pont]] na sjeveru, Cilicija ([[Kilikija]] na jugu i Sirija na istoku). Kraljevi Galacije, Kapadokije i Paflagonije su kao [[vazal]]i Rima i kao obrana prema susjedima zadržali svoja prijestolja.
S [[August]]ovim "Rimskim mirom" počelo je oko početka nove ere razdoblje procvata ovih krajeva i trajalo sve do [[2. stoljeće|2. stoljeća]] (carevi [[Trajan]] i [[Hadrijan]]). Oko [[50]]. godine [[kršćanstvo]] se počinje širiti, u početku u gradu [[Perge]] a kasnije do glavnog grada [[Efez]]a i do [[Grčka|Grčke]] (vidi [[Pavlova pisma]]). Nastala su prva biskupska sjedišta - među ostalim [[Mira]] u kojoj je oko 350-te djelovao [[Sv. Nikola]], a i prvi [[koncil]]i su se održavali u Maloj Aziji.
| 