Inačica od 19. lipnja 2009. u 20:02 uredi CrniBot (razgovor \| doprinosi) 25.415 edits m Bot: ispravak poveznica pne u prkr ← Starija izmjena		Inačica od 19. lipnja 2009. u 21:41 uredi ukloni ovu izmjenu CrniBot2 (razgovor \| doprinosi) 10.895 edits m Bot: ispravak poveznica pne u prkr Novija izmjena →
Redak 16: Ovi stihovi nesumnjivo su odraz prvih putovanja grčkih trgovaca, moreplovaca i putopisaca uz istočne obale [[Jadransko more\|Jadran]]a i mogu se odnositi i na neko drugo naselje južne Iliride. Ipak, ovaj kontroverzni pjesnički izraz dalekih vremena prošlosti, mitski je odbljesak prvih materijalnih i duhovnih kontakata Ilira s grčkim kolonijama na Jadranu. Iako su prapočeci grada Pule predočeni kroz brojna mitološka objašnjenja, neki povijesni izvori izričito spominju [[1220. ppr. ~~n. e~~Kr.]] kao godinu osnutka grada Pule. ==Ilirsko doba== Redak 22: ==Rimsko doba== Najstariji naziv rimske kolonije Pule spominje [[Plinije Stariji]] u djelu "[[Naturalis Historiae]]": ''In colonia Pola, quae nunc Pietas Iulia''. Formiranje kolonije Pole datira se u [[Gaj Julije Cezar\|Cezarovo]] razdoblje. Kao "kolonija cezarijana" grad je utemeljen između [[46. ppr. ~~n. e~~Kr.\|46]]. i [[45. ~~p. n~~pr. eKr.]] s ciljem da bude jedno od brojnih uporišta rimskog osvajanja na području Jadrana od [[Trst]]a do [[Grčka\|Grčke]]. Zadatak osnivanja bio je povjeren Cezarovim srodnicima i prijateljima: svekru i imenovanom duumviru [[Lucije Kalpurnije Pison Cezonije\|Luciju Kalpurniju Pisonu Cezoniju]] (''L. Calpurnius Piso Caesonius'') i legatu [[Lucije Kasije Longin\|Luciju Kasiju Longinu]] (''L. Cassius Longinus''), bratu kasnijeg Cezarovog ubojice. Ploča s imenima dvojice duumvira i utemeljitelj kolonije Pietas Iuliae ugrađena je u [[Herkulova vrata]], najstarija gradska vrata kolonije Pole, koja su podignuta na starijem prapovijesnom gradinskom ulazu. Nakon građanskog rata [[42. ppr. ~~n. e~~Kr.]] između triumvira [[Oktavijan]]a, [[Marko Antonije\|Antonija]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)\|Lepida]] s jedne strane i Cezarovih ubojica [[Marko Junije Brut\|Bruta]] i Kasija s druge, Pula je kao vjerni pristaša ubojica Cezara bila razorena i opustošena nakon [[Bitka kod Akcija\|Oktavijanove pobjede kod Akcija]] [[31. ppr. ~~n. e~~Kr.]] Međutim, važno geostrateško i političko uporište Oktavijan - August uskoro obnavlja, a kao simbol pobjede kod Akcija podiže se u Puli između [[29. ppr. ~~n. e~~Kr.\|29]]. i [[27. ~~p. n~~pr. eKr.]] jedan od najljepših slavoluka Augustovog doba, [[Slavoluk Sergijevaca\|slavoluk obitelji Sergijevaca]], remek djelo rimskog graditeljstva. Koncipirajući grad u skladu s rimskim urbanističkim prostornim korištenjem i proširujući gradski areal na podnožju gradskog brežuljka, August pretvara Pulu u carski grad s bitnim elementima svog velebnog vladanja i provodeći osnovu politike geslom "[[pax Iulia]]". Upravo u to doba izgrađeni su u Puli najmonumentalniji i najljepši primjerci rimskog nasljeđa: [[Pulska arena\|veliki amfiteatar]], [[Veliko rimsko kazalište u Puli\|veliko rimsko kazalište ''extra murros'']], [[Malo rimsko kazalište u Puli\|malo kazalište]] unutar grada. Planiran je i izgrađen forum, propileje prema staroj centralnoj akropoli, podižu se zgrade carskog kulta i [[Augustov hram]] i sredinom [[1. stoljeće\|1. st. n. e.]] istočni tzv. [[Dijanin hram u Puli\|Dijanin hram]] na jugozapadnom dijelu foruma. U to vrijeme grade se vodospreme, akvadukti, druge javne i zgrade, prometnice s kanalizacijom, proširuju se i ukrašavaju gradske zidine, podiže se više monumentalnih gradskih vrata. Redak 36: Antička je Pula bila opskrbljena svim bitnim tekovinama rimske civilizacije, imala je vodovodni i kanalizacijski sustav, forum, koji je upravno, trgovačko i vjersko središte, kapitolij s hramovima (na forumu), dva kazališta, veliko gradsko groblje (koje spominje i Dante u "Božanskoj komediji"), kuće bogato opremljene mozaicima i mramorom. Grad je bio opasan zidinama s desetak vrata. One su uglavnom srušene početkom [[19. stoljeće\|19. st.]], a sačuvani su neki ulazi. Slavoluk Sergijevaca nalazi se na kraju ulice (Via Sergia) kojom se s Foruma kreće prema istoku. Bio je prislonjen na gradska vrata (Porta Aurea), pa je bogati klesarski ukras dobio samo njegov zapadni, vidljivi dio. Podigla ga je, o svom trošku, Salvia Postuma Sergi u počast trojici svojih rođaka koji su potkraj [[1. stoljeće pr. Kr.\|1. st. prije Krista]] obavljali visoke činovničke dužnosti u Puli. Prema natpisu na slavoluku, sagrađen je između [[29. ppr. ~~n. e~~Kr.\|29]]. i [[27. ~~p. n~~pr. eKr.\|27. god. prije Krista]]. Taj impresivni spomenik antičke kulture stoljećima je motiv mnogim vrhunskim, osobito talijanskim umjetnicima, kao na primjer, [[Michelangelo\|Michelangelu]]. Prema sjeveru nalaze se još dvoja sačuvana antička gradska vrata: Herkulova i [[Dvojna vrata]]. Izvan gradskih zidina nalazile su se nekropole, s kojih se mnogi ulomci čuvaju u Arheološkom muzeju, a nedaleko od Dvojnih vrata pronađeni su tragovi grobne građevine, osmerokutnog mauzoleja sagrađenog u I-II. st. poslije Krista.

Povijest Pule: razlika između inačica