Razlika između inačica stranice »Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću«

dopuna
m (Hrvatske zemlje pod Mlecima premješteno na Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću: ipak tako da bude ujednačeno s francuskom)
(dopuna)
{{glavni|Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.}}
Zahvaljujući stalnim unutrašnjim borbama za vlast na hrvatsko-ugarskom prijestolju Venecija je 1409. iskoristila priliku te je od poraženog pretendenta na prijestolje [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] otkupila "njegovo pravo na Dalmaciju" za 100.000 dukata. Hrvatsko-ugarski kralj [[Žigmund Luksemburški]] nije imao snage oduprijeti se Mletačkoj Republici, a i istočnim granicama se već opasno približavala vojska [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]]. Mletački vojnici su u [[Zadar|Zadra]] ušli [[31. srpnja]] [[1409.]], a zauzimanje cijele Dalmacije je potrajalo do [[1420.]] godine. Međutim Venecija nije dugo uživala u "svojoj" Dalmaciji jer su se turski osvajači zauzećem Bosne sve više približavali njenim posjedima. Usljedila su desetljeća krvavih borbi na kopnu i na moru, a u njima je Venecija izgubila gotovo cijelu Dalmaciju. Samo zahvaljujući čvrstim zidinama Turci nisu nikad ni pokušali opsjedati Zadar, ali je njegova okolina bila popaljena, a stanovništvo protjerano ili poubijano. Nakon Kandijskog rata (1645.-1669.) u kojem je cijela Dalmacija teško stradala usljedio je nakon poraza Turaka pod Bečom novi mletačko-turski sukob (Morejski rat 1684.-1699.). Konačno protjerivanje Turaka je započelo 1714., a završilo je Požarevačkim mirom 1718. godine. Mletačko vladanje nad Dalmacijom je potrajalo sve do 1797. kada je pod naletom francuske vojske nestalo Mletačke Republike, a Dalmacija je potpala pod vlast Austrije.
 
==Uprava==
Dalmatinska je uprava bila u rukama nekolicine mletačkih činovnika, kojima bijaše na čelu providur ([[talijanski]] ''proveditore generale''), koji se svake treće godine mijenjao. Za ovu se službu natjecalo mletačko plemstvo, jer je bila časna i unosna. Providur je vladao poput nezavisna [[vladar]]a imajući dvor u [[Zadar|Zadru]], sjajnu tjelesnu stražu i odijelo nalik na [[dužd]]evo. Vlast providura bila je neograničena, a bio je i posljednja instanca za sud, financije, vojsku, čak i za crkvu.
 
Mletačka Dalmacija bila je podijeljena na okružja (''distretto''), kojima je na čelu bio knez (''conte'') imenovan od providura. Knezu uz bok stoje dva činovnika, kancelar (''cancelliere'') za sudbene poslove i ''camerlingo'' za financijske. Malobrojno mletačko činovništvo bilo je slabo plaćeno, pa su bili prisiljeni uzimati od prikupljenog [[porez]]a i drugih javnih daća na štetu Mmletačke Republike. Međutim porezi nisu bili preveliki, jer Republika gnije htjela širiti nezadovoljstva u teško stečenoj Dalmaciji. Plaćali su ih jedino seljaci, jer su plemići i građani bili oslobođeni ne samo od svakoga poreza, nego i od svih daća. Svaka gradska općina imala je i zasebni svoj [[statut]], tako da u tom nema jedinstvenosti u Dalmaciji. Isto su se tako razilazili utezi i mjere od mjesta do mjesta. Općinsku upravu dijelili su plemići i građani, koji su se skupljali na skupštine, gdje se raspravljalo o općinskim poslovima. U nekim su se općinama sastajali samo plemići na skupštine, a u nekim imali su i građani svoje zasebne skupštine. Civilne i kaznene poslove vodio je gradski (općinski) knez, a [[policija|policajske]] vršili su veliki i mali suci. Seljaci su se sastajali u bratovštinama u skupove, na kojima su raspravljali o svojim potrebama. Inače bio je u svakom selu na čelu za civilne i vojničke poslove vođa zvan harambaša. Za vrijeme mira činili su seljaci neke čete, a zvali su se panduri. Dužnost im je bila paziti na kretanje pograničnih bosanskih Turaka, a kod kuće bdjeti nad sigurnošću. Svako je okružje imalo tada svoga pukovnika, a uza nj kao niže časnike serdare i harambaše. Otočani služili su jedino u mletačkoj mornarici. [[Talijanski jezik]] govorio se uglavnom u gradovima, dok se u ostalim područjima koristio [[hrvatski]].
 
==Izvori==
* [http://www.filatelija.net/crticeizpp3.html Jurica Vučetić, Razdoblje vladavine Mletačke Republike 1409.-1797.]
* [http://www.crohis.com/knjige/Sisic%20-%20pregled/44.%20Mletacka%20Dalmacija.PDF, F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1920.]
 
==Povezani članci==