Prometej (mitologija): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: mk:Прометеј |
m pr. Kr. |
||
Redak 65:
[[Datoteka:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg|mini|400px|[[Thomas Cole]]: Okovani Prometej<small>, [[19. stoljeće]]</small>]]
Mit govori da je Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To je [[zrcalo]] (jetra) reflektiralo svjetlost samo tijekom dana, jer noću refleksija nije moguća. Prometej je donio nebesku [[vatra|vatru]] na zemlju pomoću leća ili zrcala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. Postavlja se pitanje zašto je Prometej bio prikovan za stijenu na vrhu planine, a odgovor je povezan s [[geodezija|geodetskim]] mjerenjima za koja je potreban teleskop. U [[arhajci|arhajskom]] i pretpovijesnom razdoblju (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na točkama [[zemljopis]]ne širine te je jedno od drugog bilo udaljeno točno za jedan stupanj zemljopisne širine. Budući da je do [[7. stoljeće
Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prapovijesno doba, prije nego što su [[Stara Grčka|Grčku]] počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo se pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete točke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan s time.
|