Petra: razlika između inačica

Petra se nalazi na pola puta od [[Zaljev Akaba|zaljeva Akaba]] prema [[Mrtvo more|Mrtvom moru]] na visini od 800 pa do 1.350 [[metar|m]] iznad razine mora u širokoj kotlini u brdskom području Edoma. Zahvaljujući [[strategija|strateški]] povoljnom položaju na raskrižju više [[karavana|karavanskih]] putova koji su spajali [[Egipat]] sa [[Sirija|Sirijom]] i južnu [[Arapski poluotok|Arabiju]] sa [[Sredozemno more|Sredozemljem]], grad je u razdoblju od [[5. stoljeće ppr.n.e Kr.|5. stoljeća p.n.e.]] pa do [[3. stoljeće|3. stoljeća]] naše ere bio vrlo važno trgovačko središte. Petra je naročito kontrolirala raskrižje na [[put tamjana|putu tamjana]]. Taj prastari trgovački put vodio je od [[Jemen]]a duž zapadne obale Arabije, a kod Petre se račvao na sjeverozapadni odvojak prema [[Gaza|Gazi]] i drugi koji je smjerom prema sjeveroistoku išao do [[Damask]]a.

Prema [[arheologija|arheološkim]] nalazima, visinska dolina Petre bila je povremeno naseljena još u razdoblju starijeg kamenog doba ([[paleolitik]]), a od mlađeg kamenog doba ([[neolitik]]) - od oko 9.000 p.n.e. je trajno naseljena. Biblija spominje Horite i [[Edomite]] kao stanovnike tog područja od oko 1.500 p.n.e. Nakon što su [[Perzija|Perzijanci]] osvojili [[Palestina|Palestinu]] u [[6. stoljeće ppr.n Kr.e|6. stoljeću p.n.e.]], iz unutrašnjosti Arabije stiže [[semiti|semitski]] narod Nabatejaca (oko [[500. pr. Kr.]]) i istiskuje Edomite. Sa [[stočarstvo|stočarstva]] prelaze na kontrolu trgovačkih putova koji se stječu kod Petre.

Od [[3. stoljeće ppr.n.e Kr.|3. stoljeća p.n.e.]] počinje rast značaja Petre. Stanovništvo, do tada polu[[nomad]]i napuštaju svoje šatore i zamjenjuju ih trajnim nastambama. Istovremeno raste i učvršćuje se politička moć i oblikuje stabilna [[kralj]]evska vlast. Makabejci (vidi [[zeloti]]) prvi spominju u svojim tekstovima kralja Aretasa I. u godini [[168. pr. Kr.]]. Njemu i njegovim nasljednicima uspjelo je oduprijeti se utjecaju [[Ptolemejevići|ptolemejskog]] Egipta, kao i proširivati područje utjecaja Petre na račun područja kojim je vladala dinastija [[Seleukidi|Seleukida]]. Istovremeno, bili su otvoreni utjecajima svog helenističkog okruženja.

'''Riznica''': Na izlasku iz kanjona koji s istočne strane ulazi u kotlinu Petre, nailazi se ravno na vjerojatno najpoznatiju građevinu Petre, Khazne al-Firaun. Izraz "građevina" i nje najtočniji, jer se kod očuvanih objekata u Petri ne radi o građenim spomenicima, nego o objektima koji su uklesani u žive stijene. [[Beduini]] su ju nazivali "Faraonska riznica", iako se ustvari radi o jednom od mnogih u stijenu uklesanih grobnica. Nije dokazano kad je rađena. Neki znanstvenici smatraju da je rađena u [[1. stoljeće ppr.n.e Kr.|1. stoljeću p.n.e.]], dok drugi vjeruju da je iz 2. stoljeća nove ere, iz vremena cara [[Hadrijan]]a.