Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 50:
[[Gusle]] su narodno glazbalo južnog Balkana, s [[Dinaridi|dinarskog]] prostora, po naravi kordofono glazbalo s jednom ili dvije strune i gudalom. Podrijetlo gusala još nije pouzdano utvrđeno. Dvije teorije posebno se nameću: slavenska i ilirska. Slavenska teorija (kojoj se priklanja i najveći hrvatski muzikolog [[Franjo Kuhač]]) smatra da su [[Južni Slaveni]] tijekom seobe naroda donijeli gusle sa sobom na Balkan. Međutim, po ilirskoj teoriji gusle su ilirsko glazbalo kojeg Južni Slaveni primaju od Ilira.
[[Datoteka:Gusle Zelovo kod Sinja Jukić 260109.jpg|mini|200px|Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod Sinja. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od 1947. godine]]
Gusle su jedan od stožernih čimbenika [[hrvat]]ske kulture i nacionalnog bića. One su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo. Gusle su znak prkosa tuđincu, u većini slučajeva [[Osmanlije|Turčinu]] i njegovoj kulturi. Gusle su najviše obilježile [[Povijest Hrvata|13. stoljeća hrvatske povijesti]] i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. Postoje dva tipa gusli: Hercegovački (visoko postavljene žice) i Dubrovački tip (nisko postavljene i duže žice). Gusle su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] rasprostranjene u dinarskom kulturnom području, i to najviše u [[zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]], ali se također mogu naći i u dijelovima istočne Hercegovine i [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref>[http://www.imota.net/html/gusle.html Imota.net] Gusle</ref>
=== Šargija ===
| |||