Kubanski zdravstveni sustav: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
Socioekonomska razvijenost svake zemlja mjeri se indikatorima poput očekivanog životnog vijeka i mortaliteta novorođenčadi. [[Kuba]] prema navedenim pokazateljima predstavlja iznimku jer se svrstala uz bok razvijenim industrijskim zemljama. Uz to Kuba ima najrazvijenije javno zdravstvo u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te daleko najveći broj [[doktor|doktora]] po glavi stanovnika. Svi ti uspjesi postignuti su usprkos [[embargo|embargu]] kojeg su [[Sjedinjene Američke Države |Sjedinjene Američke Države]] nametnule još daleke [[1961]]. godine.<ref>[http://www.hsph.harvard.edu/review/review_summer_02/txt677cuba.html Harvard Public Health Review/Summer 2002 - The Cuban Paradox]</ref>
==Zdravstveni sustav prije Kubanske revolucije==▼
Iako nema sumnje da je kubanski zdravstveni sustav na visokim nivou, prešućuje se činjenica da je [[Fidel Castro |Castrova]] vlada nakon revolucije naslijedila poprilično napredan sustav. Prema podacima objavljenim u "Journal of the Florida Medical Association" [[1958]]. godine na Kubi su postojale 72 velike bolnice s ukupno 21.000 ležajeva. Zajedno s privatnim bolnicama na Kubi je postojalo 34.000 ležajeva što iznosi jedan ležaj na svakih 190 stanovnika (populacija Kube [[1958]]. je iznosila 6.6. miliona stanovnika). Istodobno smrtnost novorođenčadi je iznosila 32 na 1000 zdravih poroda što je [[1957]]. godine bilo najniže u Latinskoj Americi<ref>[http://lanic.utexas.edu/la/ca/cuba/asce/cuba8/30smith.pdf RENAISSSANCE AND DECAY: A COMPARISON OF SOCIOECONOMIC INDICATORS IN PRE-CASTRO AND CURRENT-DAY CUBA1]</ref>
Line 5 ⟶ 7:
[[1955]]. godine očekivani životni vijek Kubanaca bio je najveći u Latinskoj Americi i iznosio je 63 godine. Istodobno je prosječni očekivani životni vijek u Latinskoj Americi iznosio
samo 52 godine. Broj doktor po glavi stanovnika također je bio impresivan. Sa 128 doktora i stomatologa na 100.000 stanovnika Kuba je bila u rangu s [[Nizozemska|Nizozemskom]] te ispred [[Ujedinjeno Kraljevstvo |Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Finska|Finske]].<ref>[http://ctp.iccas.miami.edu/FACTS_Web/Cuba%20Facts%20Issue%2043%20December.htm Socio-Economic Conditions in Pre-Castro Cuba]</ref>
▲==Zdravstveni sustav prije Kubanske revolucije==
Glavna karakteristika Kubanskog zdravstvenog sustava prije revolucije je nejednakost u mogućnostima pristupa zdravstvenoj skrbi između stanovnika [[Havana|Havane]] i ostatka zemlje. U Havani je
radilo 60% svih Kubanskih doktora te se tamo nalazilo čak 80% svih bolničkih ležajeva (u Havani je živjelo svega 26% kubanskog stanovništava). Istodobno u ruralnom dijelu Kube
postojala je samo jedna bolnica. <ref>{{cite book|title=Cuba: Confronting the U.S. Embargo|author=Peter Schwab}}</ref> ....
==Zdravstveni sustav nakon Kubanske revolucije==
Nakon revolucije naglo se povećao mortalitet novorođenčadi. Bila je to direktna posljedica odluke kubanske vlade da se cjelokupni zdravstveni sustav povjeri ministarstvu zdravstava kako bi zdravstvena skrb bila sveopće dostupna u svim dijelovima zemlje. Bila je to zapravo najava procesa [[nacionalzacija|nacionalizacije]] zdravstvenog sustava. Reakcija [[liječnik|liječnika]] bila je momentalna. Više od polovine liječničkog osoblja napustilo je zemlju ostavivši Kubu sa svega 3000 liječnika. Najveći udarac pretrpio je medicinski fakultet u [[Havana|Havani]] gdje je ostalo svega 16 [[profesor|profesora]]<ref>[http://ambassadors.net/archives/issue8/cuba_select.htm - Cuban Healthcare: An analysis of a Community-based model]</ref>. U takvim uvjetima Kubanska vlada je početkom 1960. započela s nacionalizacijom zdravstvenog sustava. Iste godine započelo je masovno [[cijepljenje]] djece što će u narednom godinama dovesti do nestanka [[dječja paraliza|dječje paralize]] ([[1962]]), [[malarija|malarije]] ([[1968)]] i [[dizenterija|dizenterije]] ([[1971]]).
Neravnopravnost u pristupu zdravstvenoj skrbi između ruralnog i gradskog stanovništva riješena je 23. siječnja 1960. osnivanjem Ruralne zdravstvene službe. Svi kubanski liječnici bili su obavezni prvu godinu nakon diplome raditi u ruralnim područjma<ref>[http://lanic.utexas.edu/project/asce/pdfs/volume12/sixto.pdf - AN EVALUATION OF FOUR DECADES OF CUBAN HEALTHCARE]</ref> čime je nejednakost u pristupu liječničkoj skrbi svedena na minimum.
== Izvori ==
| |||