Rat Cambraiske lige: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Rat Cambraiske lige''', poznat i kao '''Rat Svete lige''' te pod još nekoliko imena,<ref>Sukob se može podijeliti u tri rata: Rat Cambraiske lige (1508–10), Rat Svete lige (151... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Rat Cambraiske lige''', poznat i kao '''Rat Svete lige''' te pod još nekoliko imena,<ref>Sukob se može podijeliti u tri rata: Rat Cambraiske lige (1508–10), Rat Svete lige (1510–14), i Talijanski rat Franje I. (1515–16). Rat Svete lige se može još podijeliti u rat za Ferraru (1510), Rat Svete lige-pravi (1511–14), Englesko-Škotski rat (1513), i Englesko-Francuski rat (1513–14). Neki povjesničari tretiraju svaku od faza kao posebne ratove, dok ga drugi tretiraju kao jedan zasebni rat.</ref> je bio veliki vojni sukob, dio [[talijanski ratovi|Talijanskih ratova]]. Glavni sudionici ovog rata, koji se vodio od [[1508]]. do [[1516]]., bili su [[Francuska]] i [[Mletačka Republika]], a sudjelovale su i sve vežnije sile Zapadne Europe, uključujući Španjolsku, [[Sveto Rimsko Carstvo]], Englesku, Škotsku, [[Milansko Vojvodstvo]], Firencu, Vojvodstvo Ferrara i Švicarce.
== Pozadina ==
Nakon [[Talijanski rat 1494.–1495.|Prvog talijanskog rata]], papa [[Aleksandar VI]]. krenuo je u kampanju konsolidacije moći u [[Papinska Država|Papinskoj državi]] i uništenja lokalnih feudalnih moćnika. Papa koji ga je naslijedio, [[Julije II]]., nastavio je takvu praksu, čak i pojačao. No njegov program ponovnog zauzimanja nekadašnjih papinih zemalja neizbježno ga je doveo u sukob s najjačom državom na Apeninskom poluotoku - Mletačkom Republikom. Venecija je bila osvojila u tom razdoblju Cerviju i Faenzu u pokrajini Romagni. Želeći ih natrag papa Julije II. potaknuo je [[1508]]. stvaranje Cambraiske lige (po mjestu kod [[Lille]]a, u sj. Francuskoj), što je uspio zahvaljujući stranim silama koje su na poluotoku imale vlastite ekspanzionističke ciljeve. Svima njima Venecija je smetala: u doba [[Talijanski rat 1494.–1495.|pohoda Karla VIII.]] dobila je luke Puglie, u doba [[Talijanski rat 1499.–1504.|pohoda Luja XII.]] Cremonu, a od 1507. do 1508. dokopala se nekih habsburških posjeda i približila se [[Trst]]u. Stoga su se, osim pape, u Ligi našli španjolski kralj [[Ferdinand Katolički]], francuski kralj [[Luj XII., kralj Francuske|Luj XII.]] i habsburški car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan]], a također i mnogi talijanski lokalni vladari, kao što su markiz Mantove i vojvode Ferrare i Savoje. Svi su oni težili vlastitom proširivanju.
== Reference ==
{{reflist}}
== Bibliografija ==
*Bertoša, Slaven. ''Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok'', Zagreb 2004.
[[Kategorija:Talijanski ratovi]]
| |||