Vranjic: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 15:
autooznaka = ST
}}
'''Vranjic''' je poluotok i naselje na njemu te području do [[Solina]],
U prošlosti je zbog ljepote i neposrednog dodira s morem nazivan i "Mala Venecija". Najnovija arheološka istraživanjima otkrila su da je Vranjic bio naseljen još u prapovijesti. No, sigurno je da najstariji prapovijesni ostatci potječu iz željeznog doba te su nađeni i ostatci megalitskih zidina. U rimsko doba je pripadao administrativnoj upravi Salone. U močvarnom dijelu ušća rijeke [[Jadro]] na vranjičkoj strani otkriveni su lučki objekti. Na lokaciji ''Crikvine'' bilo je antičko i ranokršćansko groblje sa ranokršćanskom bazilikom, koje je sada uništeno. Mnogobrojni ulomci arhitektonskih dijelova i nadgrobnih natpisa uzidani su u vranjičke kuće, a ostatak je pohranjen u [[Arheološkom muzeju]] u [[Splitu]].
Vranji se prvi put spominje 950. g. kao Durana u ispravi kralja Krešimira I. U ranome srednjem vijeku posjed je hrvatskih knezova i kraljeva, potom, zajedno sa kulom i palačom, posjed je spitskog nadbiskupa. U više navrata, Vranji je bio uništavan i obnavljan.
Župna crkva [[Sv. Martina]] je obnavljana u 18. i 19. stoljeću je oslikana 1928. freskama od Joze Kljakovića, a pomagali su mu [[Vjekoslav Parać]] i [[Krsto Hegedušić]]. Freske prikazuju biblijske i ribarske teme u lokalnom ozračju. U crkvi se nalaze kasnobarokni oltar Gospe od zdravlja, slika [[Sv. Spiridona]], svijećnjak iz 1784. te votivni darovi.
210 232
==Stanovništvo==
| |||