|
'''Dinamit''' (prema grč.: sila, snaga) je naziv je za vrlo snažan [[brizantni eksploziv]], koji se već u XIX19. st. proizvodio na bazi glicerol-trinitrata, poznatijeg pod starim nazivom [[nitroglicerin]].
[[Alfred Nobel]] utvrdio je ([[patent]]irao) [[1867.]]g. da infuzorijska zemlja adsorbira glicerol-trinitrat i tvori s njim plastičan i manje osjetljiv eksploziv, kojikojeg je nazvao dinamit. Obično se isporučivao u obliku štapa (kobasice) dugačkog 35 [[centimetar]]a čiji je promjer 3,5 centimetara. Dinamit se smatra visoko eksplozivnim.
Prve vrste dinamita sadržavale su 75% glicerol-trinitrata, 24, 5% infuzorijske zemlje i 0,5% [[Soda|sode]]. Bio je takozvani ''gurdinamit'', u kojem je [[infuzorijska zemlja]] bila neaktivna baza sa svrhom oslabljivanja detonacije. Poslije se uglavnom proizvodio dinamit s aktivnom bazom, u obliku mješavine glicerol-trinitrata i [[salitra|salitre]], drvene piljevine, prašine [[kameni ugljen|kamenog ugljena]] itd.
Prve vrste dinamita sadržavale su 75% glicerol-trinitrata, 24, 5% infuzorujske zemlje i 0,5% [[Soda|sode]]. Bio je takozvani gurdinamit, u kojem je [[infuzorijska zemlja]] bila neaktivna baza (smanjivala je detonaciju i nije izgorjela prilikom detonacije). Poslije se proizvodio pretežito dinamit sa aktivnom bazom, mješancom glicerol-trinitrata sa [[salitra|salitrom]] (kalijevim nitratom), drvenom piljevinom, prašinom [[kameni ugljen|kamenog ugljena]] i dr.. To su bile masne, vrlo hidroskopne tvari, koje su se priređivale u obliku patrona (ili pak kobasica) i izolirale slojem [[vosak|voska]] ili plastike kako bi se spriječilo prodiranje vlage. Nobel je također otkrio da [[kolodijski pamuk]] (nitrirana [[celuloza]] s 11 do 12% [[dušik]]a) daje s glicerol-trinitratom želatinsku smjesu, tzv. [[praskava želatina|praskavu želatinu]] (ondašnji želatinski dinamit). Na [[temperatura|temperaturi]] nižoj od [[ledište|ledišta]] (ili pak višoj od [[talište|tališta]]-vrenja) glicerol-trinitrata dinamitske patrone lako zataje, a katkad razvijaju i otrovne zapaljive [[plin]]ove. Kako glicerol-trinitrat ima visoko ledište (13[[°C]]), dodaju mu se glikol-dinitrat ili pak [[NaCl]] i druga sredstva za sniženje ledišta. Nitroglicerin se često prije upotrebljavao u [[rudarstvo|rudarstvu]], ne nikada čisti-sam, već sa mješavinom sa kuhinjskom soli, jer kuhinjska sol sadrži [[jod]], a jod povećava detonaciju nitroglicerina, a natrijev klorid izgori u eksploziji. Ne samo to, nego dobije dodatnu potisnu moć, a manje topline, što je bilo bitno da se ne bi aktivirala ugljena prašina (uljen antracit) sa [[zemni plin|zemnim plinom]]. To se je koristilo do sredine [[20. stoljeće|XX. stoljeća]], a kad je bilo vrijeme tvornica, onda se je isprobavalo razne kompozicije, evo jedne od ovih koje su se koristile do 90-ih godina prošloga stoljeća:
Smjese, masne i higroskopne, bile su izolirane slojem [[vosak|voska]] ili plastike. Nobel je također otkrio da [[kolodijski pamuk]] (nitrirana [[celuloza]] s 11 do 12% [[dušik]]a) s glicerol-trinitratom daje želatinastu smjesu, tzv. [[praskava želatina|praskavu želatinu]] (ondašnji želatinski dinamit).
*32%-[[Nitroglicerin]], 28%-čilska salitra ([[natrijev nitrat]]), 10%-[[ugljen]] u prahu (ugljen-prašina), 29%-[[amonijev nitrat|amonijevoga nitrata]], 1%-[[nitroceluloza|nitroceluloze]],
Dinamit korišten u rudarstvu sadržavao je natrijev klorid, u svrhe smanjenja temperature detonacije i povećanja njene snage.
*24%-Nitroglicerin, 9%-salitra (kalijev nitrat), 56%-čilska salitra, 9%-ugljena prašina, 2%-amonijev nitrat,
*35%-Nitroglicerin, 45%-salitra, 6%-ugljen u prahu, 2,5%-nitroceluloze, 5,5%-[[vazelin]], 6%-[[kalijev karbonat]],
*25%-Nitroglicerin, 26%-salitra, 34%-ugljen u prahu, 5%-[[barijev nitrat]], 10%-jestivi [[škrob]],
*57%-Nitroglicerin, 19%-salitra, 9%-ugljen u prahu, 12%-amonijev nitrat, 3%-nitroceluloza,
*18%-Nitroglicerin, 70%-čilska salitra, 5%-ugljen u prahu, 5%-[[kalijev klorid]], 2%-[[dekstrin]],
*26%-Nitroglicerin, 40%-ugljen u prahu, 32%-barijev nitrat, 2%-[[soda]] (natrijev karbonat-Na2CO3),
*44%-Nitroglicerin, 12%-ugljen u prahu, 44%-[[natrijev sulfat]],
*24%-Nitroglicerin, 32%-salitra, 34%-ugljen u prahu, 10%-amonijev nitrat,
*26%-Nitroglicerin, 33%-salitra, 41%-ugljen u prahu,
*15%-Nitroglicerin, 58%-čilska salitra, 21%-ugljen u prahu, 11%-sumpora.
Danas se umjesto glicerol-trinitrata za pripravu dinamita uzimakoristi amonijev nitrat uklopljen u želatinsku masu od celuloznog nitrata i [[glikol-dinitrat]]a. Takav je eksploziv, nazvan amonijski dinamit, otporan prema vlagi, pouzdaniji, sigurniji, malo jačisnažniji i jeftiniji od dinamita s glicerol-trinitratom. ▼I razne druge mješance su se proizvodile, ali ove mješance su bile rađene za gospodarstvo, a dok je ova mješanca, tj. prva mješanca koja se je koristila kao vojni eksploziv: TNC + [[aceton]]=collodion=>collodion + nitroglicerin=blasting gelatine=>dinamit. Sastojci nisu morali bit 100%-tni, jer je to eksploziv, pa je bilo i bolje da ne bude. Koristili su se još i razni sastojci poput ovih:
tupina (zemlja), kalijev karbonat, [[cinkov oksid]], [[aluminij]] u prahu. Moralo je biti više od 15% NG-a, jer ako bi bilo manje, nema koristi, možda bi eksplodirao, ali ne onaom jačinom koja bi trebala.
▲Danas se umjesto glicerol-trinitrata za pripravu dinamita uzima amonijev nitrat uklopljen u želatinsku masu od celuloznog nitrata i [[glikol-dinitrat]]a. Takav je eksploziv, nazvan amonijski dinamit, otporan prema vlagi, pouzdaniji, sigurniji, malo jači i jeftiniji od dinamita s glicerol-trinitratom.
[[Kategorija:Eksplozivi]]
|
