Razlika između inačica stranice »Merovinzi«

Dodana 3 bajta ,  prije 11 godina
m
bez sažetka
(Nova stranica: mini|desno|280px|Merovinško kraljevstvo '''Merovinzi''' su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom...)
 
m
[[Klotar II.]] uspjeva ujediniti carstvo. Spojio je sva tri dijela: Neustriju, Austraziju i Burgundiju. No, carstvo je postalo slabije, a plemstvo bivalo mnogo jače, jer su dobili koncesije od kralja u zamjenu za podršku. Tijekom [[6. stoljeće|6. stoljeća]] franačko carstvo je bilo primjer stabilne i značajne tvorevine zapadne [[Europa|Europe]], ali tijekom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] kraljevi prestaju igrati značajnu, a sve više dobijaju simboličnu ulogu. Majordom (glavni službenik kraljevskog dvora) postaje sve važnija funkcija, a kralj od njega treba odobrenje za akcije. Postojali su majordomi samo Neustrije i samo Austrazije.
 
Moćni [[DagoberDagobert I.]] (629.—639.) zakratko je ponovo ujedinio Franačko kraljevstvo. Proveo je mnogo vremena u ratničkim pohodima u stranim zemljama, kao što su [[Spanija]] i [[Slaveni|slavenska]] područja na istoku. Sekularizacijom crkvenih imanja izazvao je nezadovoljstvo crkveCrkve, tako da Merovinzi ostaju i bez te podrške. Poslije njega pojavljuju se kraljevi, koji su nazvani "kraljevi koji ništa ne rade". U stvari samo zadnja dva kralja nisu radila ništa. Kraljevi bi dolazili na vlast i umirali mladi, tako da su praktično kraljevstvom vladali majordomi.
 
[[Pipin Mlađi]] postaje prvi majordom, koji vlada cijelim carstvom od [[687.]] do [[714.]] godine. Njegovi nasljednici su isto majordomi, a kasnije postaju kraljevi. Od kasnijih kraljeva vrijedi istaknuti [[DagoberDagobert II.|DagoberaDagoberta II.]] i [[Hilperik II.|Hilperika II.]], ali majordomi nastavljaju vršiti veliku vlast i u Neustriji i u Austraziji.
 
== Izvor ==
16.845

uređivanja