Razlika između inačica stranice »Clinton Joseph Davisson«

Dodano 465 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
m (Clinton Davisson premješteno na Clinton Joseph Davisson)
==Biografija==
 
Clinton Joseph Davison je rođen [[22. listopada]] [[1881.]] u mjestu {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi [[1902.]] godine i dobio školarinu za studij na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilište u Chicagu]]. Godine [[1905.]] prelazi na [[Sveučilište Princeton]] po preporuci [[Robert Andrews Millikan|Roberta Andrewsa Millikana]]. Iako zaposlen na Princetonu, [[1908.]] završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s [[Owen Willans Richardson|Owenom Willansom Richardsonom]], britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine [[1911.]] doktorirao je na Princetonu, a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.<ref name="Kelly">Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu ''Biographical Memoirs, Vol. XXXVI'', Columbia University Press, New York, 1962., str. 52-79.</ref><ref>{{cite web | author=Nobel Foundation | title=Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937 | url=http://www.nobel.se/physics/laureates/1937/davisson-bio.html | work=Les Prix Nobel | publisher= | date=1937. | accessdate=2007}}</ref>
 
Davisson vrlo brzo dobiva posao na [[Institut Carnegie|Tehnološkom institutu Carnegie]], no [[1917.]] odlazi na dopust kako bi radio u [[Bell Labs|Inženjerskom odjelu Bell Labsa]]. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.<ref name="Kelly"/> U Bell Labsu je radio do umirovljenja [[1946.]], no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do [[1954.]]
 
Godine [[1924.]], francuski fizičar i Nobelovac [[Louis de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna i čestična svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s [[Lester Germer|Lesterom Germerom]] uspio eksperimentalno izvesti [[difrakcija elektrona|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov eksperiment]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[difrakcija|difrakcije]] karakteristična pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti eksperiment i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]] godine.
 
Davisson je preminuo [[1. veljače]] [[1958.]] u mjestu {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}.
 
==Izvori==
{{reflist}}
 
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
24.073

uređivanja