Alfred Dreyfus: razlika između inačica

Godine [[1894]]., u [[antisemitizam|antisemitskom]] ozračju stvorenom napisima u tisku i javnosti, od strane francuske protuobavještajne službe otkriven je akt špijunaže nepoznatog časnika u korist [[Njemačka|Njemačke]]. Tragovi su upućivali na GeneralštabVrhovni stožer francuske vojske u kojem je kapetan Alfred Dreyfus bio jedini [[Židovi|Židovžidov]]. Usprkos tome što nije bilo stvarnih dokaza za inkriminacije za koje su ga optužili, isti je uhićen i osuđen na doživotni zatvor na [[Vražji otok|Vražjem otoku]], ([[Francuska Gvajana]]).

Iste je godine [[pukovnik]] [[M.G. Picquart]], šef protuobavještajne službe, otkrio pravog krivca, majorabojnika [[M. Eszterhazyja]], ali mu je vodstvo generalštaba zabranilo daljnju akciju, Eszterhazyija oslobodilo krivice, a pukovnika Picquarta premjestilo u [[Tunis]].

Istina je ipak prodrla u javnost, te su mnoge poznate osobe onog vremena stale u obranu Alfreda Dreyfusa, među ostalima i poznati pisac [[Emile Zola]] koji je [[1898]]. u svome otvorenom pismu optužio članove generalštabaVrhovnog stožera za "jedan od najgorih pravnih zločina u povijesti". Emile Zola je zbog toga pisma osuđen na godinu dana zatvora zbog čega se sklonio u [[Engleska|Englesku]].

Zolino pismo je je podijelilo cjelokupnu francusku javnost na [[demokracija|demokratski]] i [[konzervativizam|konzervativni]] tabor. U [[Francuska|Francuskoj]] je došlo do [[antisemitizam|antisemitskih]] izgreda, a mjestimice i do krvavih progona ''dreyfusarda'' (pristaša revizije procesa Alfredu Dreyfusu). Uslijed svih tih događaja [[Francuska]] se našla [[1898]] na rubu [[građanski rat|građanskog rata]]. Iste godine je otkriveno da je dokument koji je teretio Dreyfusa krivotvoren. Krivotvoritelj pukovnik Henry priznao je djelo te se ubio u zatvoru, a M. Eszterhazy je pobjegao u [[London]]. Nova vlada je [[1899]] naredila reviziju procesa, no usprkos očitim činjenicama koje su oslobađale A. Dreyfusa, isti je od strane vojnog suda opet oglašen krivim, ali je uz određene olakotne okolnosti osuđen na 10 godina zatvora. Nedugo potom ga je predsjednik republike pomilovao, a godine [[1906]] je izvršena nova revizija procesa na kojem je Alfred Dreyfus potpuno rehabilitiran, promaknut u majorabojnika te odlikovan ordenom[[Red Legije časti|Redom Legije časti]]. Sudjelovao je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i [[1918]]. promaknut u potpukovnika.