|
:'''Malajsko-polinezijski jezici''', najveća grana porodice [[austronezijski jezici|austronezijskih]] jezika. Obuhvaća (1248) jezika klasificiranih na brojne jezične skupine i podskupine. Govore se po otočnim državama južne [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]]: [[Indonezija]], [[Malezija]], [[Madagaskar]], [[Istočni Timor]].
::A. '''[[Bali-Sasak jezici]]''' (3), Indonezija: bali, sasak, sumbawa.
::B. '''[[Barito jezici|Barito]]''' (27)
:B. '''[[Barito jezici|Barito]]''' (27)
:::b1. [[istočnobaritski jezici|istočni]], (18) Indonezija: dusun deyah, dusun malang, dusun witu, lawangan, ma'anyan, paku, tawoyan; Madagaskar: antankarana malagasy, bara malagasy, betsimisaraka malagasy (2 jezika, južni i sjeverni), bushi (na otoku Mayotte), masikoro malagasy, plateau malagasy, sakalava malagasy, tandroy-mahafaly malagasy, tanosy malagasy, tsimihety malagasy.
::b1. [[istočnobaritski jezici|istočni]], (18) Indonezija: dusun deyah, dusun malang, dusun witu, lawangan, ma'anyan, paku, tawoyan; Madagaskar: antankarana malagasy, bara malagasy, betsimisaraka malagasy (2 jezika, južni i sjeverni), bushi (na otoku Mayotte), masikoro malagasy, plateau malagasy, sakalava malagasy, tandroy-mahafaly malagasy, tanosy malagasy, tsimihety malagasy.
:::b2. [[mahakam]] (2), Indonezija: ampanang, tunjung.
::b2. [[mahakam]] (2), Indonezija: ampanang, tunjung.
::b3. [[zapadnobaritski jezici|zapadni]] (7) Indonezija/[[Kalimantan]]: bakumpai, dohoi, kahayan, katingan, kohin, ngaju, siang.
::C. '''[[centralni-istočni malajsko-polinezijski jezici|centralni-istočni]]''' /Central-Eastern/ (708)
:::c1)C. '''[[centralni-istočni malajsko-polinezijski jezici|centralni malajsko-polinezijskiistočni]]''' /Central-Eastern/ (168708)
::c1) [[centralni malajsko-polinezijski jezici|centralni malajsko-polinezijski]] (168)
::::a) [[aru jezici|aru]] (14), Indinezija/Maluku: barakai, batuley, dobel, karey, koba, kola, kompane, lola, lorang, manombai, mariri, tarangan (2 jezika, istočni i zapadni), ujir,
::::ba) [[babarskiaru jezici|Babararu]] (1114), IndonezijaIndinezija/Maluku: babarbarakai, (2batuley, jezikadobel, sjevernikarey, ikoba, jugoistočni)kola, daikompane, dawera-daweloorlola, emplawaslorang, imroingmanombai, maselamariri, tarangan (32 jezika, zapadni, središnjiistočni i istočnizapadni), seriliujir, tela-masbuar.
:::b) [[babarski jezici|Babar]] (11), Indonezija/Maluku: babar (2 jezika, sjeverni i jugoistočni), dai, dawera-daweloor, emplawas, imroing, masela (3 jezika, zapadni, središnji i istočni), serili, tela-masbuar.
::::c) [[Bima-Sumba jezici|Bima-Sumba]] (27), Indonezija/Nusa Tenggara: anakalangu, bima, dhao, ende, istočni ngad'a, kambera, ke'o, kepo', kodi, komodo, lamboya, [[laura]], li'o, mamboru, manggarai, nage, ngad'a, palu'e, rajong, rembong, riung, rongga, sabu, so'a, wae rana, wanukaka, wejewa.
:::c) [[Bima-Sumba jezici|Bima-Sumba]] (27), Indonezija/Nusa Tenggara: anakalangu, bima, dhao, ende, istočni ngad'a, kambera, ke'o, kepo', kodi, komodo, lamboya, [[laura]], li'o, mamboru, manggarai, nage, ngad'a, palu'e, rajong, rembong, riung, rongga, sabu, so'a, wae rana, wanukaka, wejewa.
:::d) [[centralni molučki jezici|centralni maluku]] (55), Indonezija/Maluku: alune, amahai, ambelau, asilulu, banda, bati, benggoi, boano, bobot, buru, elpaputih, geser-gorom, haruku, hitu, horuru, hoti, huaulu, hulung, kadai, kaibobo, kamarian, kayeli, laha, larike-wakasihu, latu, liana-seti, lisabata-nuniali, lisela, loun, luhu, mangole, manipa, manusela, masiwang, moksela, naka'ela, nuaulu (dva jezika, sjeverni i južni), nusa laut, palumata, paulohi, piru, salas, saleman, saparua, seit-kaitetu, sepa, sula, taliabu, teluti, tulehu, watubela, wemale (2 jezika, sjeverni i južni), yalahatan.
::::e) [[sjeverni bomberajski jezici|sjeverni Bomberai]] (4) Indonezija /Papua: arguni, onin, sekar, uruangnirin.
::::f) [[južni bomberajski jezici|južni Bomberai]] (1), Indonezija/Papua: Kowiai.
::::g) [[jugoistočni molučki jezici|jugoistični Maluku]] (5), Indonezija/Maluku: fordata, kei, selaru, seluwasan, yamdena.
::::h) [[teor-Kur jezici|Teor-Kur]] (2), Indonezija/Maluku: kur, teor.
::::i) [[Timorski jezici|Timor]] (48), Indonezija/Nusa Tenggara, Indonezija/Maluku, [[Istočni Timor]]: adonara, alor, amarasi, aputai, baikeno, bilba, istočni damar, dela-oenale, dengka, galoli, habu, helong, idaté, ile ape, ili'uun, kairui-midiki, kedang, kemak, kisar, lakalei, lamaholot, lamalera, lamatuka, lembata (2 jezika, južni i zapadni), leti, levuka, lewo eleng, lewotobi, lole, luang, mambae, nauete, nila, perai, ringgou, [[roma]], serua, sika, talur, termanu, tetun, te'un, tii, tugun, tukudede, uab meto, waima'a.
::::j) [[zapadni damar jezici|zapadni Damar]] (1), Indonezija/Maluku: zapadni damar.
:::c2) [[istočni malajsko-polinezijski jezici|istočni malajsko-polinezijski]] (539)
::::a) [[Oceanijski jezici|Oceanijski]] (498)
:::::a1) [[admiralskootočni jezici|otočje Admiralty]] (31): andra-hus, baluan-pam, bipi, elu, ere, hermit, kaniet, kele, khehek, koro, kurti, leipon, lele, lenkau, likum, loniu, [[lou]], mokerang, mondropolon, nali, nauna, nyindrou, pak-tong, papitalai, penchal, ponam, seimat, sori-harengan, [[titan (jezik)|titan]], tulu-bohuai, wuvulu-aua.
:::::a2) [[centralni-istočni oceanijski jezici|središnja-istočna Oceanija]] (234); ajië, akei, amba, ambae (2 jezika, zapadni i istočni), amblong, aneityum, anuta, aore, apma, araki, 'are'are, arhâ, arhö, arosi, asumboa, aulua, austral, axamb, baeggu, baelelea, baetora, baki, bauro, bierebo, bieria, big nambas, birao, bughotu, burmbar, butmas-tur, bwatoo, caac, cemuhî, dakaka, dehu, dixon reef, dori'o, dumbea, emae, eton, fagani, fataleka, fidžijski (fijian), fortsenal, futuna-aniwa, fwâi, gela, ghari, gone dau, gula'alaa, haeke, hano, [[havajski]] (hawaiian), haveke, hiw, hmwaveke, iaai, ifo, istočni futuna, jawe, jugoistočni ambrym (ambrym, southeast), jugozapadni tana (tanna, southwest), južni efate (efate, south), kahua, kapingamarangi, karolinski (carolinian), katbol, kiribati, koro, kosraean, kumak, kwaio, kwamera, kwara'ae, labo, lakona, lamenu, larevat, lau, lauan, lehali, lehalurup, lelepa, lenakel, lengo, letemboi, lewo, lingarak, litzlitz, lomaiviti, longgu, lonwolwol, lorediakarkar, mae, mafea, maii, malango, malfaxal, malo, malua bay, mangarevanski (mangareva), maori, mapia, maragus, marino, markeški (marquesan, 2 jezika, sjeverni i južni), maršalski (marshallese), maskelynes, mea, mele-fila, merei, merlav, mokilese, morouas, mortlockese, mosina, mota, motlav, mpotovoro, namakura, namonuito, namosi-naitasiri-serua, narango, nasarian, nauruan, navut, neku, nemi, nengone, niuafo'ou, niuatoputapu, niujski (niue), nokuku, nukumanu, nukuoro, nukuria, nume, numee, nyâlayu, ontong java, oroha, orowe, owa. pááfang, paama, paicî, penrhyn, piamatsina, pije, pileni, pingelapese, pohnpeian, polonombauk, port sandwich, port vato, pukapuka, puluwatese, pwaamei, pwapwa, rakahanga-manihiki, rapa, rapa nui, rarotongan, rennell-belona, [[repanbitip]], rerep, roria, rotuman, sa, sa'a, sakao, samoanski, satawalese, seke, shark bay, sie, sikaiana, sjeverni ambrym (ambrym, north), sjeverni efate (efate, north), sjeverni tanna (tanna, north), sonsorol, south west bay, sowa, središnji maewo (maewo, central), tahitiski (tahitian), takuu, talise, tambotalo, tanapag, tanema, tangoa, tanimbili, tasmate, teanu, tiale, tikopia, tiri, to'abaita, tobian, toga, tokelauan, tolomako, tonganski, tručki (chuukese)tuamotu, tutuba, tuvalu, ulithian, unua, ura, uripiv-wala-rano-atchin, valpei, vamale, vano, vao, vatrata, vinmavis, vunapu, [[waamwang]], wailapa, wala, wallisian, wetamut, whitesands, woleaian, wusi, xârâcùù, xaragure, yuaga, zapadni fidžijski, zapadni uvea (uvean, west), zire.
:::::a3) [[St. Matthias jezici|St. Matthias]] (2) [[Papua Nova Gvineja]]: mussau-emira, [[tenis]].
:::::a4) [[zapadnooceanijski jezici|zapadna Oceanija]] (230) [[Solomonovi Otoci]], Papua Nova Gvineja: abadi, adzera, aigon, aiklep, akolet, amara, anuki, anus, apalik, are, aribwatsa, aribwaung, arifama-miniafia, arop-lukep, arop-sissano, 'auhelawa, avau, awad bing, babatana, bannoni, bariai, barok, bebeli, biem, bilbil, bilur, bina, blablanga, bola, bonggo, boselewa, buang (2 jezika, mangga i mapos), budibud, bugawac, buhutu, bulu, bunama, bwaidoka, bwanabwana, cheke holo, dambi, dawawa, diodio, dobu, doga, duau, duke, duwet, galeya, gao, gapapaiwa, gedaged, ghanongga, ghayavi, gimi, gitua, gorakor, gumawana, guramalum, gweda, hahon, haigwai, hakö, halia, hoava, hote, hula, iamalele, iduna, iwal, kaiep, kairiru, kakabai, kandas, kaninuwa, kapin, kara, karnai, karore, kaulong, kayupulau, keapara, kela, kilivila, kis, kokota, koluwawa, konomala, kove, kuanua, kumalu, kuni, kusaghe, label, labu, laghu, lala, lamogai, lavatbura-lamusong, lawunuia, lesing-gelimi, lihir, liki, lote, lungga, lusi, madak, magori, maiadomu, maisin, maiwala, malalamai, malasanga, maleu-kilenge, malol, mamusi, manam, mandara, mangseng, mari, marik, marovo, masimasi, mato, matukar, mbula, medebur, mekeo, mengen, meramera, minaveha, mindiri, minigir, misima-paneati, miu, molima, mono, motu, mouk-aria, muduapa, musom, mutu, muyuw, mwatebu, nafi, nakanai, nalik, nehan, nimoa, notsi, numbami, ormu, ouma, oya'oya, papapana, patep, patpatar, petats, piu, podena, ramoaaina, ririo, ronji, roviana, saliba, saposa, sengseng, sepa, sera, sewa bay, siar-lak, simbo, sinaugoro, sio, sissano, sobei, solong, solos, suau, sudest, sursurunga, takia, tami, tangga, tarpia, taupota, tawala, teop, terebu, tiang, tigak, tinputz, tobati, tomoip, torau, toura, tumleo, tungag, ubir, ughele, ulau-suain, uneapa, uruava, vaghua, vangunu, varisi, vehes, wab, wa'ema, wagawaga, waima, wakde, wampar, wampur, watut (3 jezika, središnji,. sjeverni i južni), wedau, wogeo, yabem, yakaikeke, yakamul, yamap, yamna, yarsun, yoba, zabana, zazao,zenag.
:::::a5) [[japski jezik|japski (yapese)]] (1) [[Mikronezija]]; japski
::::b) '''[[južnohalmaherski-zapadnonovogvinejski jezici|južna Halmahera-zapadna Nova Gvineja']]'' (41), Indonezija: ambai, ansus, as, bedoanas, biak, biga, buli, busami, dusner, erokwanas, gane, gebe, irarutu, iresim, kawe, kurudu, legenyem, maba, maden, makian, marau, matbat, ma'ya, meoswar, mor, munggui, papuma, patani, pom, roon, sawai, serui-laut, tandia, wabo, waigeo, wandamen, waropen, wauyai, woi, yaur, yeretuar.
:::c3) neklasificirani (1), Indonezija: kuri.
::D. '''[[Chamorro jezik|Chamorro]]''' (1), [[Guam]]: chamorro
::ED. '''[[GayoChamorro jezik|GayoChamorro]]''' (1), Indonezija/Sumatra [[Guam]]: gayochamorro
::F. '''[[Javanski jezici|Javanski]]''' (5), Indonezija/Java, Bali; Surinam, Nova Kaledonija: javanski, novokaledonski javanski, karipski javanski ili surinamski javanski, osing, tengger.
::GE. '''[[Kayan-MurikGayo jezicijezik|Kayan-MurikGayo]]''' (171), Indonezija/Sumatra: gayo
:::a. Kayan (8)Indonezija/Kalimantan: bahau, baram kayan, busang, kayan mahakam, mendalam kajan, rejang kayan, wahau kayan, kayan river kajan ili Kajang.
:F. '''[[Javanski jezici|Javanski]]''' (5), Indonezija/Java, Bali; Surinam, Nova Kaledonija: javanski, novokaledonski javanski, karipski javanski ili surinamski javanski, osing, tengger.
:::b. Modang (2) Indonezija/Kalimantan: modang, segai.
:::c. Muller-Schwaner `Punan' (6) Indonezija/Kalimantan: aoheng, bukat, hovongan, kereho-uheng, punan aput, punan merah.
:G. '''[[Kayan-Murik jezici|Kayan-Murik]]''' (17)
:::d. Murik (1), Malezija/Sarawak: murik kayan.
::g1. Kayan (8)Indonezija/Kalimantan: bahau, baram kayan, busang, kayan mahakam, mendalam kajan, rejang kayan, wahau kayan, kayan river kajan ili Kajang.
::H. '''[[Lampung jezici|Lampung]]''' (9), Indonezija/Sumatra:
::g2. Modang (2) Indonezija/Kalimantan: modang, segai.
:::a. Abung (3): abung, kayu agung, ranau.
::g3. Muller-Schwaner `Punan' (6) Indonezija/Kalimantan: aoheng, bukat, hovongan, kereho-uheng, punan aput, punan merah.
:::b. Pesisir (6): komering, krui, lampung, južni pesisir (pesisir, southern), pubian, sungkai.
::g4. Murik (1), Malezija/Sarawak: murik kayan.
::I. '''[[Land Dayak jezici|Land Dayak]]''' (16)Indonezija/Kalimantan, Malezija/Sarawak: ahe, bekati', benyadu', biatah, bukar sadong, djongkang, jagoi, kembayan, land dayak, lara', nyadu, ribun, sanggau, sara, semandang, tringgus.
::J. '''[[Madurski jezici|Madurski]]''' (2)Indonezija/Java, Bali: kangean, madura.
::KH. '''[[MalajikLampung jezici|MalajikLampung]]''' (709), Indonezija/Sumatra:
::h1. Abung (3): abung, kayu agung, ranau.
:::a. Achinese-Cham (11) Indonezija/Sumatra, Vijetnam, kambodža, Kina: aceh, cham (2 jezika, zapadni i istočni), chru, haroi, jarai, ra-glai ili cacgia roglai, rade, roglai (južni i sjeverni), tsat.
::h2. Pesisir (6): komering, krui, lampung, južni pesisir (pesisir, southern), pubian, sungkai.
:::b. Malajski-lom (1), Indonezija/Sumatra: lom
:::c. Malajski (46), Malezija, Indonezija, Tajland: banjar, bengkulu, brunei, duano', enim, indonezijski, jakun, kaur, kerinci, kubu, lematang, lembak, lintang, loncong, lubu, malajski (14 raznih malajskih jezika: malajski, bacanese, balinese, berau, bukit, cocos islands, jambi, kedah, kota bangun kutai, makassar, sjeverni molučki, pattani, sabah, tenggarong kutai), minangkabau, muko-muko, musi, negeri sembilan malay, ogan, orang kanaq, orang seletar, palembang, pasemah, pekal, penesak, rawas, semendo, serawai, sindang kelingi, temuan, urak lawoi'.
:::dI. Malajik-'''[[Land Dayak jezici|Land Dayak]]''' (1016) Indonezija/Kalimantan, Malezija/Sarawak: balauahe, ibanbekati', benyadu', kendayanbiatah, keninjalbukar sadong, malajskidjongkang, jagoi, kembayan, land dayak, mualanglara', nyadu, ribun, remunsanggau, seberuangsara, sebuyausemandang, selakotringgus.
:::e. Moklen (2), Tajland, Burma: moken, moklen.
::LJ. '''[[MezofilipinskiMadurski jezici|MezofilipiniMadurski]]''' (612)Indonezija/Java, Bali: kangean, madura.
:::a. središnji Filipini (47): agta (3 jezika, isarog, mt. iraya, mt. iriga), aklanon, ata, ati, ayta (2 jezika, sorsogon, tayabas), bantoanon, bicolano (5 jezika: albay, središnji, iriga, sjeverni catanduanes, južni catanduanes), butuanon, caluyanun, capiznon, cebuano, cuyonon, davawenyo, filipinski, hiligaynon, inonhan, kalagan, kalagan (2 jezika kagan i tagakaulu), kamayo, karolanos, kinaray-a, magahat, malaynon, mamanwa, mandaya (3 jezika cataelano, karaga i sangab), mansaka, masbatenyo, porohanon, ratagnon, romblomanon, sorsogon (2 jezika masbate i waray), sulod, surigaonon, tagalog, tausug, waray-waray.
:K. '''[[Malajik jezici|Malajik]]''' (70)
:::b. Kalamian (3): agutaynen, tagbanwa (2 jezika: calamian i središnji).
::k1. Achinese-Cham (11) Indonezija/Sumatra, Vijetnam, kambodža, Kina: aceh, cham (2 jezika, zapadni i istočni), chru, haroi, jarai, ra-glai ili cacgia roglai, rade, roglai (južni i sjeverni), tsat.
:::c. Palawano (7): batak, bonggi, molbog, palawano (3 jezika: središnji, jugozapadno, brooke's point), tagbanwa.
::k2. Malajski-lom (1), Indonezija/Sumatra: lom
:::d. južni Mangyan (4): buhid, hanunoo, tawbuid (2 jezika: istočni i zapadni).
::k3. Malajski (46), Malezija, Indonezija, Tajland: banjar, bengkulu, brunei, duano', enim, indonezijski, jakun, kaur, kerinci, kubu, lematang, lembak, lintang, loncong, lubu, malajski (14 raznih malajskih jezika: malajski, bacanese, balinese, berau, bukit, cocos islands, jambi, kedah, kota bangun kutai, makassar, sjeverni molučki, pattani, sabah, tenggarong kutai), minangkabau, muko-muko, musi, negeri sembilan malay, ogan, orang kanaq, orang seletar, palembang, pasemah, pekal, penesak, rawas, semendo, serawai, sindang kelingi, temuan, urak lawoi'.
::M. '''[[Sjevernofilipinski jezici|sjeverni Filipini]]''' (72)
::k4. Malajik-Dayak (10) Indonezija/Kalimantan, Malezija/Sarawak: balau, iban, kendayan, keninjal, malajski dayak, mualang, remun, seberuang, sebuyau, selako.
:::a. Bashiic-središnji Luzon-sjeverni Mindoro (16): alangan, ayta (5 jezika:, ambala, abenlen, bataan, mag-indi, mag-anchi), bolinao, hatang-kayey (agta, remontado), ibatan, iraya, ivatan, pampangan, sambal (2 jezika: botolan, tinà), tadyawan, yami.
::k5. Moklen (2), Tajland, Burma: moken, moklen.
:::b. sjeverni Luzon (56): agta (8 jezika: središnji, casiguran dumagat, dupaninan, dicamay, camarines norte, umiray dumaget, alabat island, villa viciosa), alta (dva jezika, sjeverni i južni), arta, atta (3 jezika: pudtol, pamplona, faire), balangao, finallig, ga'dang, gaddang, ibaloi, ibanag, ifugao (4 jezika: amganad, batad, tuwali, mayoyao), ilocano, ilongot, isinai, isnag, itawit, itneg (7 jezika: adasen, moyadan, binongan, inlaod, maeng, masadiit, banao), i-wak, kalinga (8 jezika: gornji tanudan, mabaka valley, madukayang, limos, donji tanudan, lubuagan, južni, butbut), kallahan (3 jezika: keley-i, kayapa, tinoc), kankanaey, karao, kasiguranin, pangasinan, paranan, sjeverni kankanay, središnji bontoc, yogad.
::N. '''[[Sjeverozapadni malajsko-polinezijski jezici|sjeverozapad]]''' (84)
:L. '''[[Mezofilipinski jezici|Mezofilipini]]''' (61)
:::a. Melanau-Kajang (13). Malezija/Sarawak: bukitan, daro-matu, kajaman, kanowit, lahanan, melanau, punan batu 1, sekapan, seru, sian, sibu, tanjong, ukit.
::l1. središnji Filipini (47): agta (3 jezika, isarog, mt. iraya, mt. iriga), aklanon, ata, ati, ayta (2 jezika, sorsogon, tayabas), bantoanon, bicolano (5 jezika: albay, središnji, iriga, sjeverni catanduanes, južni catanduanes), butuanon, caluyanun, capiznon, cebuano, cuyonon, davawenyo, filipinski, hiligaynon, inonhan, kalagan, kalagan (2 jezika kagan i tagakaulu), kamayo, karolanos, kinaray-a, magahat, malaynon, mamanwa, mandaya (3 jezika cataelano, karaga i sangab), mansaka, masbatenyo, porohanon, ratagnon, romblomanon, sorsogon (2 jezika masbate i waray), sulod, surigaonon, tagalog, tausug, waray-waray.
:::b. sjeverni Sarawak (37): belait, berawan, bintulu, bolongan, bookan, kalabakan, kelabit, keningau murut, kenyah (10 jezika: bahau river, kayan river, upper baram, kelinyau, mahakam, zapadni, sebob, bakung, tutoh, wahau), kiput, lelak, lengilu, lundayeh, madang, narom, okolod, paluan, punan tubu, putoh, sa'ban, selungai murut, sembakung murut, serudung murut, tagal murut, tidong, timugon murut, tring, tutong 2.
::l2. Kalamian (3): agutaynen, tagbanwa (2 jezika: calamian i središnji).
:::c. Rejang-Sajau (5): basap, burusu, punan bah-biau, punan merap, sajau basap.
::l3. Palawano (7): batak, bonggi, molbog, palawano (3 jezika: središnji, jugozapadno, brooke's point), tagbanwa.
:::d. Sabahanski /Sabahan/ (29): abai sungai, bisaya (3 jezika: sabah, brunei, sarawak), dumpas, dusun (4 jezika: središnji, sugut, tambunan, tempasuk), gana, gornji kinabatangan (kinabatangan, upper), ida'an, kadazan (3 jezika: labuk-kinabatangan, klias river, obali), kimaragang, kota marudu talantang, kota marudu tinagas, kuijau, lobu (2 jezika: tampias, lanas), lotud, minokok, [[papar (jezik)|papar]], rungus, tatana, tebilung, tombonuwo, tutong 1.
::l4. južni Mangyan (4): buhid, hanunoo, tawbuid (2 jezika: istočni i zapadni).
::O. '''[[Palauski jezik|Palauski]]''' (1), Palau: palauski.
::P. '''[[Punan-Nibong]]''' (2), Malezija/Sarawak: penana zapadni i istočni.
::QM. '''[[Sama-BajawSjevernofilipinski jezici|Sama-Bajawsjeverni Filipini]]''' (972)
::m1. Bashiic-središnji Luzon-sjeverni Mindoro (16): alangan, ayta (5 jezika:, ambala, abenlen, bataan, mag-indi, mag-anchi), bolinao, hatang-kayey (agta, remontado), ibatan, iraya, ivatan, pampangan, sambal (2 jezika: botolan, tinà), tadyawan, yami.
:::a. Abaknon (1), Filipini: inabaknon
::m2. sjeverni Luzon (56): agta (8 jezika: središnji, casiguran dumagat, dupaninan, dicamay, camarines norte, umiray dumaget, alabat island, villa viciosa), alta (dva jezika, sjeverni i južni), arta, atta (3 jezika: pudtol, pamplona, faire), balangao, finallig, ga'dang, gaddang, ibaloi, ibanag, ifugao (4 jezika: amganad, batad, tuwali, mayoyao), ilocano, ilongot, isinai, isnag, itawit, itneg (7 jezika: adasen, moyadan, binongan, inlaod, maeng, masadiit, banao), i-wak, kalinga (8 jezika: gornji tanudan, mabaka valley, madukayang, limos, donji tanudan, lubuagan, južni, butbut), kallahan (3 jezika: keley-i, kayapa, tinoc), kankanaey, karao, kasiguranin, pangasinan, paranan, sjeverni kankanay, središnji bontoc, yogad.
:::b. Sulu-Borneo (7) Indonezija, Malezija, Filipini: bajau (2 jezika: indonezijski i zapadna obala), balangingi, mapun, sama (3 jezika: središnji, južni i pangutaran).
:::c. Yakan (1), Filipini: yakan.
::RN. '''[[južnomindanaoskiSjeverozapadni malajsko-polinezijski jezici|južni Mindanaosjeverozapad]]''' (584)
::n1. Melanau-Kajang (13). Malezija/Sarawak: bukitan, daro-matu, kajaman, kanowit, lahanan, melanau, punan batu 1, sekapan, seru, sian, sibu, tanjong, ukit.
:::a. Bagobo (1), Filipini: giangan.
::n2. sjeverni Sarawak (37): belait, berawan, bintulu, bolongan, bookan, kalabakan, kelabit, keningau murut, kenyah (10 jezika: bahau river, kayan river, upper baram, kelinyau, mahakam, zapadni, sebob, bakung, tutoh, wahau), kiput, lelak, lengilu, lundayeh, madang, narom, okolod, paluan, punan tubu, putoh, sa'ban, selungai murut, sembakung murut, serudung murut, tagal murut, tidong, timugon murut, tring, tutong 2.
:::b. Bilic (3), Filipini: blaan, (2 jezika: koronadal, sarangani), tboli.
::n3. Rejang-Sajau (5): basap, burusu, punan bah-biau, punan merap, sajau basap.
:::c. Tiruray (1), Filipini: tiruay.
::n4. Sabahanski /Sabahan/ (29): abai sungai, bisaya (3 jezika: sabah, brunei, sarawak), dumpas, dusun (4 jezika: središnji, sugut, tambunan, tempasuk), gana, gornji kinabatangan (kinabatangan, upper), ida'an, kadazan (3 jezika: labuk-kinabatangan, klias river, obali), kimaragang, kota marudu talantang, kota marudu tinagas, kuijau, lobu (2 jezika: tampias, lanas), lotud, minokok, [[papar (jezik)|papar]], rungus, tatana, tebilung, tombonuwo, tutong 1.
::S. '''[[južnofilipinski jezici|južni Filipini]]''' (23)
:::a. Danao (3): iranun, maguindanao, maranao.
:O. '''[[Palauski jezik|Palauski]]''' (1), Palau: palauski.
:::b. Manobo (15): binukid, higaonon, kagayanen, manobo (11 jezika: dibabawon, rajah kabunsuwan, agusan, ata, matigsalug, obo, zapadni bukidnon, ilianen, cinamiguin, cotabato, sarangani), tagabawa.
:::c. Subanun (5): subanun (5 jezika: lapuyan, sjeverni, središnji, kolibugan, zapadni).
:P. '''[[Punan-Nibong]]''' (2), Malezija/Sarawak: penana zapadni i istočni.
::T. '''[[Celebeski jezici|Sulawesi]]''' (114)
:::a. Bungku-Tolaki (15): bahonsuai, bungku, kodeoha, koroni, kulisusu, mori atas, mori bawah, moronene, padoe, rahambuu, taloki, tolaki, tomadino, waru, wawonii.
:Q. '''[[Sama-Bajaw jezici|Sama-Bajaw]]''' (9)
:::b. Gorontalo-Mongondow (9): bintauna, bolango, buol, gorontalo, kaidipang, lolak, mongondow, ponosakan, suwawa.
::q1. Abaknon (1), Filipini: inabaknon
:::c. Kaili-Pamona (16): bada, baras, besoa, kaili (3 jezika: da'a, ledo, unde), lindu, moma, napu, pamona, rampi, sarudu, sedoa, tombelala, topoiyo, uma.
::q2. Sulu-Borneo (7) Indonezija, Malezija, Filipini: bajau (2 jezika: indonezijski i zapadna obala), balangingi, mapun, sama (3 jezika: središnji, južni i pangutaran).
:::d. Minahasan (5), Indonezija/Sulawesi: tombulu, tondano, tonsawang, tonsea, tontemboan.
::q3. Yakan (1), Filipini: yakan.
:::e. Muna-Buton (12), Indonezija/Sulawesi: bonerate, busoa, cia-cia, kaimbulawa, kioko, kumbewaha, lasalimu, liabuku, muna, pancana, tukang besi sjeverni, tukang besi južni.
:::f. Saluan-Banggai (6) Indonezija/Sulawesi: andio, balantak, banggai, bobongko, saluan (dva jezika: obalsni i kahumamahon.
:R. '''[[južnomindanaoski jezici|južni Mindanao]]''' (5)
:::g. Sangirski /Sangir/ (5) Indonezija/Sulawesi: bantik, ratahan, sangil, sangir, talaud.
::r1. Bagobo (1), Filipini: giangan.
:::h. južni Sulawesi (31): aralle-tabulahan, bambam, bentong, budong-budong, bugis, campalagian, dakka, duri, embaloh, enrekang, kalumpang, konjo (2 jezika, obalni i planinski; coastal, highland), lemolang, maiwa, makasar, malimpung, mamasa, mamuju, mandar, panasuan, pannei, seko padang, seko tengah, selayar, tae', talondo', taman, toala', toraja-sa'dan, ulumanda'.
::r2. Bilic (3), Filipini: blaan, (2 jezika: koronadal, sarangani), tboli.
:::i. Tomini-Tolitoli (10), Indonezija/Sulawesi: balaesang, boano, dampelas, dondo, lauje, pendau, taje, tajio, tomini, totoli.
::r2. Tiruray (1), Filipini: tiruay.
:::j. Wotu-Wolio (5), Indonezija/Sulawesi: kalao, kamaru, laiyolo, wolio, wotu.
::U. '''[[Sumatranski jezici|Sumatra]]''' (12)
:S. '''[[južnofilipinski jezici|južni Filipini]]''' (23)
:::a. Batak (7), Indonezija/Sumatra: batak alas-kluet, batak angkola, batak dairi, batak karo, batak mandailing, batak simalungun, batak toba.
:::bs1. EngganoDanao (13): iranun, Indonezija:maguindanao, engganomaranao.
::s2. Manobo (15): binukid, higaonon, kagayanen, manobo (11 jezika: dibabawon, rajah kabunsuwan, agusan, ata, matigsalug, obo, zapadni bukidnon, ilianen, cinamiguin, cotabato, sarangani), tagabawa.
:::c. Mentawai (1), Indonezija: mentawai.
::s3. Subanun (5): subanun (5 jezika: lapuyan, sjeverni, središnji, kolibugan, zapadni).
:::d. sjeverni (3), Indonezija: nias, sikule, simeulue.
::V. '''[[Sundski jezici]]''' (2), Indonezija/Java: [[badui (jezik)|badui]], [[sundski jezik|sundski]] (sunda).
:T. '''[[Celebeski jezici|Sulawesi]]''' (114)
::W. '''neklasificirani''' (4) Indonezija, Filipini: [[gorap (jezik)|gorap]], [[hukumina (jezik)|hukumina]], [[katabaga (jezik)|katabaga]], [[rejang (jezik)|rejang]] <ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=89852 Austronesian, Malayo-Polynesian]</ref>.
::t1. Bungku-Tolaki (15): bahonsuai, bungku, kodeoha, koroni, kulisusu, mori atas, mori bawah, moronene, padoe, rahambuu, taloki, tolaki, tomadino, waru, wawonii.
::t2. Gorontalo-Mongondow (9): bintauna, bolango, buol, gorontalo, kaidipang, lolak, mongondow, ponosakan, suwawa.
::t3. Kaili-Pamona (16): bada, baras, besoa, kaili (3 jezika: da'a, ledo, unde), lindu, moma, napu, pamona, rampi, sarudu, sedoa, tombelala, topoiyo, uma.
::t4. Minahasan (5), Indonezija/Sulawesi: tombulu, tondano, tonsawang, tonsea, tontemboan.
::t5. Muna-Buton (12), Indonezija/Sulawesi: bonerate, busoa, cia-cia, kaimbulawa, kioko, kumbewaha, lasalimu, liabuku, muna, pancana, tukang besi sjeverni, tukang besi južni.
::t6. Saluan-Banggai (6) Indonezija/Sulawesi: andio, balantak, banggai, bobongko, saluan (dva jezika: obalsni i kahumamahon.
::t7. Sangirski /Sangir/ (5) Indonezija/Sulawesi: bantik, ratahan, sangil, sangir, talaud.
::t8. južni Sulawesi (31): aralle-tabulahan, bambam, bentong, budong-budong, bugis, campalagian, dakka, duri, embaloh, enrekang, kalumpang, konjo (2 jezika, obalni i planinski; coastal, highland), lemolang, maiwa, makasar, malimpung, mamasa, mamuju, mandar, panasuan, pannei, seko padang, seko tengah, selayar, tae', talondo', taman, toala', toraja-sa'dan, ulumanda'.
::t9. Tomini-Tolitoli (10), Indonezija/Sulawesi: balaesang, boano, dampelas, dondo, lauje, pendau, taje, tajio, tomini, totoli.
::t10. Wotu-Wolio (5), Indonezija/Sulawesi: kalao, kamaru, laiyolo, wolio, wotu.
:U. '''[[Sumatranski jezici|Sumatra]]''' (12)
::u1. Batak (7), Indonezija/Sumatra: batak alas-kluet, batak angkola, batak dairi, batak karo, batak mandailing, batak simalungun, batak toba.
::u2. Enggano (1), Indonezija: enggano.
::u3. Mentawai (1), Indonezija: mentawai.
::u4. sjeverni (3), Indonezija: nias, sikule, simeulue.
:V. '''[[Sundski jezici]]''' (2), Indonezija/Java: [[badui (jezik)|badui]], [[sundski jezik|sundski]] (sunda).
:W. '''neklasificirani''' (4) Indonezija, Filipini: [[gorap (jezik)|gorap]], [[hukumina (jezik)|hukumina]], [[katabaga (jezik)|katabaga]], [[rejang (jezik)|rejang]] <ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=89852 Austronesian, Malayo-Polynesian]</ref>.
== Reference ==
|
