|
[[Datoteka:Acetylene-2D.png|150px|right]]
'''AcetilenEtin''' ('''etin'''acetilen, C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>) (acet- + grč:drvo, tvar + grč. sufiks, preko ngl. -ene) je najjednostavniji nezasićeni [[ugljikovodik]] s trostrukom vezom iz skupine [[alkin]]a, tj. možemo slobodno kazati najjednostavniji alkin CH≡CH.<BR>
Izgrađena od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>), molekula etina je linearna.
Izgrađen je od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>), molekula etina je linearna. To je [[plin]] bez boje okusa i mirisa, ne podržava disanje niti gorenje, na [[zrak]]u izgara svijetlim čađavim plamenom, i što je jako bitno, lakši je oz zraka. U [[voda|vodi]] se slabo otapa a u organskim otapalima dobro. U čistom stanju slabo eterična, a u nečistom stanju prodorna mirisa. U smjesi s [[kisik]]om, razvija temperaturu do 3100°C što je ujedno i najviša temperatura koju je moguće postići nekim plinskim plamenikom. Zbog tog svojstva se i koristi u uređajima za plinsko zavarivanje tzv. [[autogeno zavarivanje]]. U prodaji u trgovinama dolazi u bocama pod tlakom od 12 do 15 bar-a, otopljen u pogodnom otapalu npr. [[aceton]], jer je u njemu najbolje topljiv. Dolazi u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (disu-plin, prema franc.: acetylene dissous; otopljeni acetilen). Pod većim tlakom sklon opsanosti od eksplozije. Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može na vrijeme osjetiti. Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju. U kemijskoj tehnici acetilen je osnovna tvar za proizvodnju velikoga broja važnih kemijskih proizvoda. Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju reakcijom [[kalcijev karbid|kalcijevog karbida]] ('''karabit''', '''garbura''', CaC<sub>2</sub>) i vode.
Etin je [[plin]] bez boje okusa i mirisa, lakši od zraka, ne podržava disanje niti gorenje, na [[zrak]]u izgara svijetlim čađavim plamenom. U [[voda|vodi]] se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro. Goreći u atmosferi [[kisik]]a, razvija temperaturu do 3100°C. Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za [[autogeno zavarivanje]]. U prodaji dolazi u čeličnim bocama pod tlakom od 12 do 15 bara, otopljen u [[aceton]]u i šupljikavoj masi (disu-plin, franc. ''dissous gas'').
Čisti etin stlačen eksplodira. Nekada se koristio za narkozu, no napušten je zbog neugodnih postnarkotičkih posljedica (mučnina i glavobolja).
U kemijskoj tehnici, etin je osnovna tvar za proizvodnju velikog broja važnih kemijskih proizvoda. Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju reakcijom [[kalcijev karbid|kalcijevog karbida]] (CaC<sub>2</sub>) i vode.
:<math>\mathrm{CaC_2 + 2 \ H_2O \longrightarrow C_2H_2 + Ca(OH)_2}</math>
UKataliziranom njegareakcijom kadetina sei dodavode, uz pomoć katalizatora kao što je voda[[živin(II) sulfat]], nastaje iz njega[[etanal]] (acetaldehid), kojiod možekojeg oksidiratise umože octenuproizvesti kiselinu[[etanoatna ilikiselina]] reducirati(octena ukiselina), [[etanol;adicijom klorovodika acetilen daje]], [[vinil-klorid]], adicijom octene kiseline [[vinil-acetat]], adicijom[[tetrakloreten]], klorai tetrakloretan. Svi su tidrugi spojevi, a i mnogi drugi koji se iz acetilena mogu dobiti, kaosu npr.;ishodišteishodišne tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd.. Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija). Smjese sa zrakom su eksplozivne, kad se u skučenom prostoru gdje je on dovede nekojim putemi vatraslično.
Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija).
Gori lijepim, svijetlim plamenom, i kao takav je prije bio korišten u [[fenjer]]u, a takovi fenjeri su nazvani karbidnim lampama.
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid]]i. Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensova reagensa]], čime nastaje srebrov acetilid. ▼Sa zrakom tvori eksplozivne smjese. Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje.
▲Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid]]i. Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens| TollensovaTollensovog reagensa]], čime nastaje [[srebrov acetilid.etinid]] (srebrov acetilid):
:<math>\mathrm{C_2H_2 + 2 \ [Ag(NH_3)_2]^{+} + 2 \ NO_3^- \longrightarrow Ag_2C_2 \ downarrow + 2 \ NH_4NO_3 + 2 \ NH_3}</math> ▼
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi.
▲:<math>\mathrm{C_2H_2 + 2 \ [Ag(NH_3)_2]^{+} + 2 \ NO_3^- \longrightarrow Ag_2C_2 \downarrow + 2 \ NH_4NO_3 + 2 \ NH_3}</math>
S dodirom "teških" metala ili kovina ([[Bakar (element)|Cu]], [[Srebro|Ag]]) ili [[živa]] spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Pri izgaranju s kisikom daje vruć plamen, kojim se kovine mogu autogeno zavarivati i rezati. Prije mu je bila široka primjena za rasvjetu svjetionika. Danas se najviše koristi u škverovima i brodogradilištima, jer je pogodan i jeftin. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje.<br>
* [[Vrelište]]: -83.6°C (189.6 K),
* [[gustoća]]: 1.171 kg/m3 pri 0 °C i 101325101,325 Pa.
[[Kategorija:Ugljikovodici]]
| 