Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske

Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske, borbi za očuvanje i neovisnost, doprinos službi u Domovinskom ratu i obrani od agresije nemjerljiv je i gotovo ga je nemoguće opisati i kvantitativno izraziti.

Povijest

Početkom 1990-ih i tijekom Domovinskog rata Republika Hrvatska bila je na udaru stranih obavještajaca, prije svega suradnika bivše Službe državne sigurnosti (SDS-a) i Kontraobavještajne službe JNA (KOS–a).

Formiranjem Sabora RH 30. svibnja 1990. godine Službom državne sigurnosti Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Hrvatske (SDS RSUP–a SRH) rukovodi zamjenik republičkog sekretara. Osnovna zadaća bila joj je da u predizborno i poslijeizborno vrijeme, u svomu djelokruga rada, osigurava nesmetane predizborne aktivnosti i mirnu primopredaju vlasti. Uz spoznaju da je mreža suradnika jugoslavenskih tajnih službi organizirana u gotovo svim institucijama i sredinama u bivšoj državi, Služba već tada raspolaže podacima o obavještajno–subverzivnom djelovanju službi sigurnosti JNA i Srbije u organiziranju potpori aktivnosti radikalnih srpskih elemenata u Republici Hrvatskoj.

Daljnje razdoblje karakterizira otvorena podrška opremanju, naoružavanju i izravnom instrumentaliziranju "balvan revolucije", a poslije i u otvorenoj agresiji Jugoslavenske narodne armije na Republiku Hrvatsku. JNA izravno staje na stranu Srba i tako se otvoreno uključuje u agresiju na Republiku Hrvatsku. I Služba, kao u druga tijela državne uprave, prolaze u to vrijeme kroz teško razdoblje jer određen broj djelatnika ne prihvaća društveno-političke promjene i napušta Službu. Svjesni kako se priprema agresija na RH nastoji se sačuvati zdrava jezgra Službe i pripremiti za razdoblje koje slijedi.

U međuvremenu, u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske u travnju 1991. godine, počinje djelovati Služba za zaštitu ustavnog poretka koja zapošljava i obučava nove, mlade djelatnike. Od 1992. godine, organizira se i kontinuirano provodi temeljna obuka novoprimljenih djelatnika u obliku višemjesečnih tečajeva. Zajedno s njima Služba rješava i odrađuje najsloženije zadaće, a početkom otvorene agresije na RH aktivno se suprotstavlja oružanoj agresiji i daje svoj doprinos obrani suvereniteta RH. Intenziviranjem sigurnosno–obavještajnog aparata Srbije i JNA u subverzivnoj djelatnosti prema RH, osnovna zadaća SZUP–a bila je praćenje, dokumentiranje i onemogućavanje takve aktivnost. Istodobno se nastojalo izučavati namjere i poteze protivnika na već tada privremeno zauzetom teritoriju, ali i spriječiti obavještajni rad prema našem okruženju.

Operativnim radom same Službe detektirani su djelatnici Službe ubačeni i "vrbovani“ od SDS-a i KOS–a u Beogradu koji su radili u njihovu korist (akcija "Labrador"), a Služba uspješno prikuplja podatake o svim paravojnim, policijskim i sigurnosnim elementima, kao i političkoj i gospodarskoj situaciji na privremeno zauzetom teritoriju. Uspjesi u radu pridonose stabilizaciji situacije na bojišnicama. U istom razdoblju Služba je identificirala, pratila, prikupljala podatke i na kraju, i u koordinaciji s drugim tijelima, razotkrila počinitelje nekoliko diverzantsko-terorističkih akcija koje su provedene na području RH, kao što su napadi aktivnih pripadnika sigurnosnih službi JNA i njihovih suradnika na Srpsku pravoslavnu opštinu u Zagrebu, Židovsko groblje i Židovsku općinu u Zagreb te Muzej Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu.

Kako je područje RH, ali i šire regije, zahvaćeno ratom, bilo je i predmet interesa stranih obavještajnih službi. SZUP je tada aktivno radio na prikupljanju i dokumentiranju njihove obavještajne djelatnosti. U tom razdoblju, da bi prikupila što više potrebnih podataka za obranu RH, Služba intenzivno započinje obavještajne aktivnosti radi prikupljanja podataka o vojnim i mobilizacijskim planovima, naoružanju, opremi protivnika i njihovim komunikacijama.

Nakon potpisivanja Sarajevskog primirja 4. siječnja 1992. godine, stabiliziranja linija obrane i dolaskom UNPROFOR–a bilo je jasno da srbijanski agresor nije uspio u svojoj namjeri, razbiti hrvatsku obranu i državu. Služba je u to vrijeme postupno prelazila iz ratnih uvjeta i zadaća na mirnodopski rad, s time da je težište i dalje bilo usmjereno na obranu od agresije ali i pripreme za oslobodilačke operacije hrvatskih Oružanih snaga 1994. i 1995. godine.

U međuvremenu u sklopu Ureda za nacionalnu sigurnost formirana je Hrvatska izvještajna služba (HIS) s funkcijom krovne analitičke službe, zadaćom obavještajnog rada na prikupljanju podataka izvan teritorija RH, kao i suradnje sa stranim partnerskim sigurnosno–obavještajnim službama.

Početkom rata u BiH na području RH formiran je veći broj ureda (predstavništava) raznih humanitarnih, nevladinih organizacija (NVO) iz islamskih i arapskih zemalja. One su pod krinkom humanitarne pomoći u BiH radili na dopremi vojne opreme i naoružanja, ali i stranih boraca u BiH iz islamskih zemalja (mudžahedina) što je također zahtijevalo i intenziviranje rada službi.

U tom razdoblju ostvareni su značajni obavještajni prodori prema protivničkim strukturama, tako da su službe obavještajno kontrolirale to područje i imale saznanja što se događa i planira na privremeno zauzetom teritoriju.

Izuzetna je, stoga, njihova uloga u svim najznačajnijim oslobodilačkim akcijama Domovinskog rata - od oslobađanja Dubrovačkog primorja, Maslenice, Bljeska, Oluje, do procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja.

Djelatnici službi su u tom razdoblju radili u iznimno teškim uvjetima, izloženi pogibelji, ali i spremni da u svakom trenutku polože svoje živote za Domovinu.

Povezani članci

• Sigurnosno-obavještajna agencija
• Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj
• Hrvatska izvještajna služba
• Obavještajna djelatnost
• Protuobavještajna djelatnost
• Nacionalna sigurnost

Izvori

• http://www.soa.hr/hr/povijest/oz/

Vanjske poveznice

• Službene stranice Sigurnosno-obavještajne agencije
• Izvod iz Pravilnika o načinu uvida u dosjee Službe državne sigurnosti RSUP-a SR Hrvatske

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Sigurnosno-obavještajne agencije (http://www.soa.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: SOA.

Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.