Razlika između inačica stranice »Bugari«

Dodana 2 bajta ,  prije 11 godina
bez sažetka
m (robot Dodaje: ar:بلغار)
[[Datoteka:Bulgare.jpg|300px|right]]
== Ime ==
Ime Bugara je pod debatom, Pelliot drži da ovaj naziv znači ''les trouveurs'', dok Keramopoulos smatra da dolazi od ''burgarii'', ''bourgarioi'', rimskih najmljenika, hunskog porijeklapodrijetla stacioniranih po burgima (bourgoi; utvrdama), duž ''limes''a. Ime Bugara (Oguri) kao nacionalno ime, ne spominje se sve do druge polovice 5. stoljeća, a odnosi se za jednu zajednicu sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]] koje je bizantski car [[Zenon]] upotrijebiouporabio [[482]]. u borbi protiv [[Ostrogoti|Istočnih Gota]].
Naziv Oguri u značenju ('ogur' =pleme), javlja se i u nazivima Hun Ogur (hunsko pleme ili pleme Huna) od čega dolazi i riječ ''Hungarija'' i gubitkom glasa '' 'h' '', Ugarska, ''odno''sno Ugri ([[Mađari]]). [[Onoguri]], preci današnjih Bugara svoje ime nose u korijenu ''On Ogur'' (''deset strijela'' ili 10 plemena; strijela je simbol plemena), i bili su savez od deset plemena u kojima su [[Huni]] činili većinu. Ovi [[Onoguri]] kasnije (679-681) zauzet će [[Dobrudža|Dobrudžu]] i uspostaviti bugarsku državu od južne Besarabije uz Dunav do [[Lom]]a.
 
''Selo -ruralni Bugari''
 
Bugarska je pred drugi svjetkisvjetski rat imala 97 gradova, a ipak 78% Bugara je živjelo na selu. Nalazimo dva tipa seoskih naselja, to su zaseoci koji su značajni za planinsko područje, napose u srednje Arde, kao i na sjevernim pristrancima Balkana. Zbijeni tip naselja nepravilnog oblika nalazimo u ravnicama, kao i u kotlinama.
Selo je čuvar kulturnog nasljeđa, a kod ruralnih Bugara njegovi su tipni elementi razvijena obrada [[lan]]a, [[konoplja|konoplje]], [[svila|svile]] i [[vuna|vune]]. Očuvala se možda još uvijek praslavenska [[preslica]] sa kǎželom na vrhu, vodoravni [[tkalački stan]], kao i neke stare tehnike tkanja. Kako ratarstvo i stočarstvo čine glavne prihode seoskog gospodarstva, znatan dio bogatstva materijalne kulture vezan je uz ova zanimanja. Jaram je slavenskog tipa s dvije vodoravne gredice nazivane '' 'jarem' '' i '' 'podbradnik' '', ali očuvali su se i neki drugi običaji, a donedavno je postojala na jednom mjestu obiteljska zadruga. Starim slavenskim običajima i tradiciji pripadaju neki običaji vezani uz svadbe, pogrebe, porode, šišano kumstvo, i obredne vatre. Razni stari običaji Bugara preživjeli su kroz vreme i neke promjene, a pod utjecajem susjednih etničkih zajednica, kao od strane Grka (suđenice) i narodno bugarsko glazbalo [[gădulka]] s tri žice. Kod Bugara je postojao običaj [[nestinari|nestinara]], na jugoistoku Bugarske, hodanja po žaru koje se priprema za dan svetog Konstantina ([http://www.discover-bulgaria.com/Articles.aspx?ProductID=217 vidi]), ovo je praksa žena, koje su za tu prigodu obučene u tradicionalnu nošnju. Ovaj običaj vjerojatno je azijskog porijekla
 
''Svadbeni običaji''
 
Stari svadbeni običaji Bugara veoma su uščuvani i slavenskog su porijeklapodrijetla. Slavensko porijeklopodrijetlo nalazimo u običajima kao što su fingirane svađe svatova sa mladenkinom obitelji, '' 'svadbeni hljebovi' '', podmetanja krive mlade i nakonče ili nakoljenče (u [[Vojvodina|Vojvodini]] se javljaju korito, sito i nakonče). Nakonče je najmlađe dijete iz mladoženjine obitelji, kojega mlada tri puta okreće sa željom da i ona ima 'tako lijepo dijete'. Postoje i mlađe, a vjerojatno i neke autohtone tradicije zajedno sa crkvenim elementima. Vjenčanje se odvija u pet ili više faza: to su male zaruke ('' 'malak glaveš' ''), velike zaruke ('' 'golem glaveš' '' ili '' 'godež' ''), vjenčanje, koje zna trajati i po 4 dana sa brojnim obredima u kojima se pije '' 'blaga rakija' ''. Iza vjenčanja još se javljaju neki običaji, kao što su '' 'povratki' '', a to su posjeti mladenaca mladenkinim roditeljima.
 
''Kuhinja''
 
Bugarska nacionalna [[kuhinja]] ima dugu i bogatu kulinarsku tradiciju nastalu pod [[Slaveni|slavenskim]], [[Turci|turskim]] i [[Grci|grčkim]] utjecajem a najpoznatija jela su im na temelju mlijeka i mliječnih proizvoda, raznog povrća ([[paprika]], [[krumpir]], [[krastavac]], [[rajčica]], [[peršin]]), [[jaja]] i mesa. [[Kruh]], [[mlijeko]], [[kiselo mlijeko]] (българско кисело мляко), [[sir]] (poznata feta), [[krumpir]], [[paprika]], [[grah]], [[voće]] i crvena i bijela [[vino|vina]] glavna su bugarska hrana. Kruha Bugari mjesečno po osobi pojedu preko 10 kilogama. Kiselo mliako poznato je kao jogurt, dobiva se pod utjecajem bakterije [[Lactobacterium Bulgaricum]], moguće da je bugarskog porijeklapodrijetla. najpoznatiji specijaliteti su: razne vrste [[banica]] (баница), [[musaka|musake]] (мусака), [[ćevap]]i (каварма, kavarma kebap), sirevi ovčji-[[kačkavalj]] (kашкавал) i kravlji sir сирене ili grčka [[feta]] kod Grka poznat kao φέτα ili kod Makedonaca kao бело сирење ili сирење. Nadalje postoje razne vrste [[salata]], kao [[tarator]] (таратор, mliječna salata ili hladna ljetna juha), [[šopska salata]] i [[snežanka]] (Снежанка), [[jogurt]] sa krastavcima.
 
== Literatura ==
Anonimni suradnik