Šume gorskog pojasa Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
wikipedizirano, uklonjena suvišna masna slova na nepotrebnim mjestima (nadam se da nema previše wikipoveznica, suvišne sam uklonila)... podsjeća me na udžbenik |
|||
Redak 1:
{{bolji naslov}}
'''Gorski pojas''' ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 <sup>o</sup>C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odn. 3000 i više u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].▼
▲Gorski pojas ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 <sup>o</sup>C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odn. 3000 i više u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].
Antropogeni utjecaj je u ovom pojasu bio slab, tako da su sačuvani veliki šumski kompleksi, za razliku od šuma sjeverno od Alpa, koje su najvećim dijelom pretvorene u kulture smreke. U tom pojasu nalaze se i prave [[Prašuma|prašume]], tj. šume u kojima tijekom povijesti nije bilo nikakve ljudske djelatnosti. To su npr.
Slično kao i u prethodnim pojasevima, šumske zajednice mogu se podijeliti u tri grupe:
*
*
*
== Šume bukve i jele ==
Line 16 ⟶ 15:
=== Dinarske šume bukve i jele ===
Rasprostranjene su u [[Lika|Lici]], na [[Velebit|Velebitu]] i [[Plješivica|Plješivici]], [[Velika Kapela|Velikoj]] i [[Mala Kapela|Maloj kapeli]], te u
Zauzimaju pojas nadmorskih visina od 550 do 1200 m, a rastu na
Dominantne drvenaste vrste su [[Bukva|bukva]] (''Fagus sylvatica'') i [[Jela|jela]] (''Abies alba''), a uz njih rastu i [[Javor|
=== Panonske šume bukve i jele ===
U odnosu na dinarske, bukovo-jelove šume panonskog područja rastu u uvjetima toplije klime, manje količine oborina, na dubokim smeđim vapnenastim i smeđim kiselim tlima. Na [[Strahinjčica|Strahinjčici]], [[Ivanščica|Ivančici]], [[Ravna gora|Ravnoj gori]] i [[Trakošćan|Trakošćanu]] rastu na
Za razliku od situacije kod dinarskih šuma, udio ilirskih vrsta u panonskim šumama bukve i jele je malen. Uz bukvu i jelu u sloju drveća rastu i [[Javor|
== Šume jele s rebračom (''Blechno-Abietetum'') ==
Ovaj tip šume rasprostire se na nadmorskim visinama od 650 do 950 m, unutar bukovo jelovih šuma, ali na
Tla na kojima se razvija
U sloju drveća dominira
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]
|