Šume gorskog pojasa Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
wikipedizirano, uklonjena suvišna masna slova na nepotrebnim mjestima (nadam se da nema previše wikipoveznica, suvišne sam uklonila)... podsjeća me na udžbenik
Redak 1:
{{bolji naslov}}
'''Gorski pojas''' ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 <sup>o</sup>C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odn. 3000 i više u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].
{{Wikipedizirati}}<!-- previse bolda!!! -->
Gorski pojas ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 <sup>o</sup>C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odn. 3000 i više u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].
 
Antropogeni utjecaj je u ovom pojasu bio slab, tako da su sačuvani veliki šumski kompleksi, za razliku od šuma sjeverno od Alpa, koje su najvećim dijelom pretvorene u kulture smreke. U tom pojasu nalaze se i prave [[Prašuma|prašume]], tj. šume u kojima tijekom povijesti nije bilo nikakve ljudske djelatnosti. To su npr. '''Čorkova uvala''' kod [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]], te '''Devčića tavani''' i '''Nadžak bilo''' na [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|sjevernom Velebitu]].
 
Slično kao i u prethodnim pojasevima, šumske zajednice mogu se podijeliti u tri grupe:
*'''Srednjoeuropska''' vegetacijska zona acidofilnih šuma '''jele i smreke''' (biljne zajednice ''Blechno-Abietetum'' i ''Aremonio-Piceetum'')
*'''Dinarska''' vegetacijska zona šuma '''bukve i jele''' (biljna zajednica ''Abieti-Fagetum'' “dinaricum”)
*'''Amfipanonska''' vegetacijska zona šuma '''bukve i jele''' (biljna zajednica ''Abieti-Fagetum'' “pannonicum”)
 
== Šume bukve i jele ==
Line 16 ⟶ 15:
=== Dinarske šume bukve i jele ===
 
Rasprostranjene su u [[Lika|Lici]], na [[Velebit|Velebitu]] i [[Plješivica|Plješivici]], [[Velika Kapela|Velikoj]] i [[Mala Kapela|Maloj kapeli]], te u [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]]. Očuvano je i više prašuma, kao što su '''Čorkova uvala''' u sklopu [[Plitvička jezera|NP Plitvička jezera]], '''Devčića tavani''' na [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|sjevernom Velebitu]], '''Plješivička uvala''' u [[Lička Plješivica|Ličkoj Plješivici]], te '''Klepina duliba''' pokraj [[Krasno|Krasna]].
 
Zauzimaju pojas nadmorskih visina od 550 do 1200 m, a rastu na [[Dolomit|dolomitnoj]] i [[Vapnenac|karbonatnoj]] geološkoj podlozi, na [[Les|lesiviranim]] tlima, smeđim karbonatnim tlima i karbonatnim [[Crnica|crnicama]]. Uspijevaju manje-više na svim ekspozicijama i nagibima.
 
Dominantne drvenaste vrste su [[Bukva|bukva]] (''Fagus sylvatica'') i [[Jela|jela]] (''Abies alba''), a uz njih rastu i [[Javor|'''gorski javor''']] (''Acer pseudoplatanus''), te [[Brijest|'''gorski brijest''']] (''Ulmus glabra''). U sloju grmlja čest je [[Likovac|'''likovac''']] (''Daphne mezereum''), a u sloju niskog raslinja rastu mnogobrojne ilirske vrste (vidi odlomak ''Brdske šume bukve'' u članku [[Brdski pojas]]). Česte su još i '''ženska paprat''' (''Athyrium filix-femina''), '''muška paprat''' (''Dryopteris filix-mas''), [[Srebrenka|'''srebrenka''']] (''Lunaria rediviva''), kao i [[Režuha|'''lukovičasta režuha''']] (''Cardamine bulbifera'').
 
=== Panonske šume bukve i jele ===
 
U odnosu na dinarske, bukovo-jelove šume panonskog područja rastu u uvjetima toplije klime, manje količine oborina, na dubokim smeđim vapnenastim i smeđim kiselim tlima. Na [[Strahinjčica|Strahinjčici]], [[Ivanščica|Ivančici]], [[Ravna gora|Ravnoj gori]] i [[Trakošćan|Trakošćanu]] rastu na [[Vapnenac|karbonatnoj]] podlozi, a na [[Macelj|Maceljskoj gori]], [[Medvednica|Medvednici]] i [[Papuk|Papuku]] rastu na [[Silikat|silikatnoj]] podlozi. Zauzimaju raspon nadmorskih visina od 200 do 1000 m. Na male nadmorske visine (200 m) jela se spušta na sjevernim padinama, npr. onima Medvednice. Ove šume imaju važnu hidrološku i protuerozijsku funkciju.
 
Za razliku od situacije kod dinarskih šuma, udio ilirskih vrsta u panonskim šumama bukve i jele je malen. Uz bukvu i jelu u sloju drveća rastu i [[Javor|'''javori]] (''Acer platanoides'' i ''A. pseudoplatanus''), [[Jasen|'''obični jasen''']] (''Fraxinus excelsior''), te [[Brijest|'''gorski brijest''']] (''Ulmus glabra''). U sloju grmlja rastu [[Likovac|'''likovci''']] (''Daphne mezereum'' i ''D. laureola''), a u sloju niskog raslinja izuzev ilirskih vrsta i one koje su navedene u odlomku o dinarskim bukovo-jelovim šumama.
 
== Šume jele s rebračom (''Blechno-Abietetum'') ==
 
Ovaj tip šume rasprostire se na nadmorskim visinama od 650 do 950 m, unutar bukovo jelovih šuma, ali na [[Silikat|silikatnim]] stijenama, odn. kiselim, [[Automorfna tla|podzoliranim]] tlima. Gospodarski predstavljaju jedan od najvažnijih tipova šuma. Najviše ih ima u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], zatim na [[Velebit|Velebitu]], [[Velika Kapela|Kapeli]] i [[Plješivica|Plješivici]]. U sjevernoj Hrvatskoj raste samo na [[Macelj|Maceljskoj gori]], na nadmorskim visinama od 210 do 425 m.
 
Tla na kojima se razvija '''izrazito su kisela''', s pH često ispod 5.
 
U sloju drveća dominira [[Jela|'''jela''']] (''Abies alba''), uz nju mogu rasti i [[Smreka|'''smreka''']] (''Picea abies'') i [[Jarebika|'''jarebika''']] (''Sorbus aucuparia''), te [[Bukva|'''bukva''']] (''Fagus sylvatica''), koja u ovim šumama slabo uspijeva. Sloj grmlja slabo je razvijen. U njemu dominira podmladak jele i jarebike, a može se naći i [[Malina|'''malina''']] (''Rubus idaeus''), razne vrste [[Kupina|'''kupina''']] (''Rubus'' spp.), te [[Kozja krv|'''crna kozlokrvina''']] (''Lonicera nigra''). Prizemni sloj dobro je razvijen i čini ga velik broj vrsta. Osobito je značajna [[Paprat|paprat]] [[Rebrača|'''rebrača''']] (''Blechnum spicant'') po kojoj je šuma i dobila ime. Od ostalih vrsta valja spomenuti [[Borovnica|'''borovnicu''']] (''Vaccinium myrtillus''), [[Crvotočina (biljka)|crvotočine]] (''Lycopodium annotinum'', ''L. clavatum'', ''Huperzia selago''), '''trave šašuljice''' (''Calamagrostis'' spp.), te više vrsta [[Mahovina|mahovina]], koje do izražaja dolaze osobito na vlažnijim staništima.
 
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]