|
[[Image:Gas giants large.jpg|thumb|right|300px| Plinoviti divovi Sunčevog sustava zajedno se nazivaju [[Jovijanski planeti]] |. Od vrha prema dolje: [[Neptun (planet)|Neptun]], [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Jupiter (planet)|Jupiter]].]]
'''Plinoviti div''' je vrsta [[planet]]a koji, za razliku od kamenih ili [[terestrički planet|terestričkih planeta]], nemaju jasno definiranu površinu. Zbog toga nije moguće na jednostavan način definirati [[promjer]], [[površina|površinu]], [[volumen]] i površinsku [[temperatura|temperaturu]], pa se za promjer uzima onaj koji je vidljiv sa Zemlje ili se definira kao promjer planeta na kojem vlada odredj1eni atmosferski pritisak (npr. jednak onom na površini Zemlje).
== Plinoviti divovi Sunčevog sustava ==
{{main|Jovijanski planeti}}
U [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] se nalaze 4 plinovita diva: [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]], [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Ova se 4 planeta često nazivaju i [[Jovijanski planeti]]. ▼
▲U [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] se nalaze 4 plinovita diva: [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]], [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Ova se 4 planeta često nazivaju i [['''Jovijanski planeti ]]'''.
Znanstvenici često planete Uran i Neptun svrstavaju u posebnu podklasu planeta - [[ledeni div|ledene divove]] ili uranske planete, zbog činjenice da su sastavljeni uglavnom od [[led]]a i [[stijena|stijenja]] te plina, za razliku od "klasičnih" plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn. Uran i Neptun imaju mnogo manji udio [[vodik]]a i [[helij]]a zbog njihove veće udaljenosti od [[Sunce|Sunca]].
== Zajedničke osobine ==
Jovijanski planeti imaju nekoliko zajedničkih osaobina. Sva 4 planeta imaju atmosfere od vodika i helija koji se na velikim dubinama, gdje je tlak veći od [[kritični tlak|kritičnog tlaka]], pretapaju u tejući vodik i helij, bez stroge granice izmedju ova 2 pojasa.
Ovi planeti imaju vrlo vruću unutrašnjosti, sa temperaturama u rasponu od 500 [[Kelvin|K]] u Neptunu do 20 000 K u Jupiteru. Zbog ovih visokih temperatura je unutrašnjost planeta u tekučem stanju. Iako se često govori o "kamenim jezgrama" u središtima ovih planeta, zapravo se ne radi o kuglama čvrstog materijala ve2 o području gdje je koncentracija težih elemenata, kao što su željezo i silikati, veća nego u ostatku planeta.
Sva 4 planeta se [[rotacija|rotiraju]] relativno brzo, zbog čega se vjetrovi grupiraju u zone i pojaseve u kojima pušu prema istoku odnosno zapadu. Ovi su pojasevi dobro uočljivi kod Jupitera, teško uočljivi kod Saturna i Neptuna i jedva zamjetni kod Urana.
Sva 4 planeta imaju i složen sustav [[planetni prstenovi|planetnih prstenova]] i [[prirodni satelit|satelita]]. [[Saturnovi prstenovi]] su najspektakularniji, a do [[1970-ih]] su bili i jedini poznati. Jupiter trenutno ima najviše otkrivenih satelita, a do sada (ožujak [[2006]]) ih je otkriveno preko 60.
==Jupiter i Saturn==
Jupiter i Saturn se sastoje gotovo u potpunosti od vodika i helija, no toliko su masivni da je čak i mase težih elemenata u jezgrama nekoliko veće od mase Zemlje. Duboko u njihovoj unutrašnjosti se nalazi [[tekuči vodik]], stanje u kojem vodik postaje [[električni vodič]]. Oba planeta imaju magnetske osi slabo otklonjene od osi rotacije.
==Uran i Neptun==
Uran i Neptune imaju bitno različit sastav u unutrašnjosti. Veliki udio u njihovim unutrašnjostima čini mješavina (ili niz odvojenih slojeva) stijenja, [[voda|vode]], [[metan]]a i [[amonijak]]a. Magnetske osi obaju planeta su jako otklonjene od njihovih osi rotacije.
== Terminologija==
==Poveznice ==
* [[Jovijanski planeti]]
* [[smeđiEkstrasolarni patuljciplaneti]]
* [[terestričkiSmeđi planetpatuljci]]i
* [[SunčevTerestrički sustavplanet]]i
* [[planetniSunčev sustav]]
* [[Planetni sustav]]
[[Kategorija: Planeti]]
| 