Besarabija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
 
m dovrseno
Redak 1:
{{Radovi24}}
[[Datoteka:Coat of arms of Bessarabia.png|mini|300px|Grb Besarabije]]
[[Datoteka:Karte-Basarabia-Pos-01.png|mini|200px|Položaj Besarabije na karti Europe]]
 
[[Besarabija]] ([[njemački]]: '''Bessarabien''', [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Бесарабія''', [[ruski]]:'''Бессарабия''') je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u [[Moldova|Moldovi]], a manji dio u [[Ukrajina|Ukrajini]].
 
==Zemljopis==
RegijaPokrajina je omeđena rijekama [[Dnjestar]] na sjeveru i istoku, [[Prut]] na zapadu i [[Dunav]] te [[Crno more]] na jugu. Ima oko 45.600 km ². Područje je pretežno brdovito sa ravnicama i [[stepa|stepom]]. Besarabija je vrlo plodna za poljoprivredu, te također ima neke naslage lignita i kamena kamenoloma. Ljudi se bave proizvodnjom šećera, suncokreta, pšenice, kukuruza, duhana, vina, voća, i grožđa. Od domaćih životinja najzastupljenije su ovce i goveda. Poljoprivreda je glavna grana industrije.
 
Glavni grad regije je [[Chisinau]], glavni grad Moldave, zatim tu su [[Izmail]], [[Bilhorod-Dnistrovs'kyi]] (povijesno znan kao '' Cetatea Alba i Akkerman''). Drugi povijesni i upravni gradovi su [[Khotyn]], [[Lipcani]], [[Briceni]], [[Soroca]], [[Balti (grad)|Balti]], [[Orhei]], [[Ungheni (grad u Moldovi)|Ungheni]], [[Bender/Tighina]], [[Cahul]], [[Renija]] i [[Kilia]].
 
==Povijest==
Ime Besarabija (Basarabia in Romanian) proizlazi iz Vlaške obitelji Besarab, koja je navodno vladala u južnom dijelu u 14. stoljeću. Sam naziv je izvorno primijeniti samo na južnom dijelu teritorija koji grubo, ali ne i točno odgovara Budjak. Osmanlije su prvi su ga zovu "Besarabya", kad su uspostavljene vojne nazočnosti na tom području u 1484 i 1538.
 
Od kraja 18. stoljeća Besarabijaprelazile iz ruke u ruku pet puta u manje od dva stoljeća. Besarabija je postala dijelom [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] po Bukureštanskom sporazumu iz [[1812.]] godine, a kao rezultat rusko-turskog rata 1806.-1812. Godine [[1918.]] se ujedinila s Rumunjskom, ali ju je anektirao [[SSSR]] nakon dvadeset i dvije godine, na osnovu tajnog sovjetsko-nacističkog pakta. Kada se u invaziji na Sovjetski Savez [[1941.]] godine Rumuunjska pridružila nacističkoj Njemačkoj, ona je ponovo prigrabila te pokrajinu. Kada je [[1944.]] godine u tu oblast ušla Crvena armija, stvorena je Sovjetska Republika Moldava.
Od kraja 14. stoljeća, koja kasnije postaje Bessarabia je dijelom ili u potpunosti pod kontrolom: Kneževine Moldavije, zatim [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (kao feudalni gospodar od Moldavije, direktna pravilu samo u Budjak i Khotin), [[Rusko Carstvo]], Rumunjska, [[SSSR]], Ukrajina i na kraju Moldava.
 
==Stanovništvo==
Line 19 ⟶ 16:
|
Ruski popis stanovništva iz [[1817.]] godine ,<ref>Ion Nistor, Istoria Basarabiei, edit. Humanitas, Bucureşti, 1991</ref> (ukupno 482.000 stanovnika)
* 83,.848 rumunjskih obitelji (86%)
* 6,.000 rusinske obitelji (6,5%)
* 3,.826 židovskih obitelji (1,5%)
* 1,.200 lipovanskih obitelji (1,5%)
* 640 grčkih obitelji (0,7%)
* 530 armenskih obitelji (0,6%)
Line 37 ⟶ 34:
* 6.000 [[Rusi]] (0.6%)
|}
 
Ruski popis stanovništva iz [[1897.]] godine, (ukupno 1.935.412 stanovnika). Podjela prema materinjem jeziku
 
* 920.919 moldavski i rumunjski (47,6%)
* 379.698 ukrajinski (19,6%)
* 228.168 hebrejski (11,8%)
* 155.774 ruski (8%)
* 103.225 bugarsku (5,3%)
* 60.026 njemački (3,1%)
* 55.790 turski (2,9%)
 
===Gradovi===
Glavni grad regije je [[Chisinau]], glavni grad Moldave, zatim tu su [[Izmail]], [[Bilhorod-Dnistrovs'kyi]] (povijesno znan kao '' Cetatea Alba i Akkerman''). Drugi povijesni i upravni gradovi su [[Khotyn]], [[Lipcani]], [[Briceni]], [[Soroca]], [[Balti (grad)|Balti]], [[Orhei]], [[Ungheni (grad u Moldovi)|Ungheni]], [[Bender/Tighina]], [[Cahul]], [[Renija]] i [[Kilia]].
 
==Vidi još==