|
[[Datoteka:Grossgliederung Europas.png|400px|desno]]
'''Jugoistočna Europa''' je zemljopisni i geopolitički dio [[Europa|Europe]] koji se nalazi u [[Istok|istočnom]] dijelu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]] i na obali [[Crno more|Crnog mora]]. Sadrži 8 država, a to su:
* [[Albanija]]
* [[Bosna i Hercegovina]]
* [[Bugarska]]
* [[Crna Gora]]
* [[Grčka]]
* [[Makedonija]]
* [[Rumunjska]]
* [[Srbija]]
Uvjetno
* [[Moldavija|Moldova]]
* [[Slovenija]]
* [[Hrvatska]]
* [[Turska]] (istočna [[Tračka (regija)|Tračka]])
== Smještaj i položaj ==
'''Matematički položaj:'''
* 34°50' - 48°20' N
* 13°30' - 28°30' E
Udaljenosti:
* sjever - jug = 1500 km
* istok - zapad = 1650 km
Kao rezultat ovakvog matematičkog položaja, Jugoistočna Europa ima središnji položaj na sjevernoj hemisferi. Regija se nalazi u pojasu umjerene klime koju obilježavaju 4 godišnja doba. Prevladavajuća je kontinentska klima, s time da se prema istoku povećava kontinentalnost (povećavaju se godišnje amplitude temperatura i smanjuje se ukupna količina padalina).
Jugoistočna Europa je kontinentsko - podunavski i maritimno - sredozemni prostor.
'''Zemljopisni položaj:'''
Ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.
'''Prometno - geografski položaj:'''
Kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori:
* Posavski koridor
* Podravski koridor
* Moravski koridor
* Marički koridor
* Vardarski koridor
* Nišavsko - Strumski koridor
* Iskerski koridor
* [[Via Egnatia]]
* Bosansko - neretvanski koridor
* Prizrenski koridor
* željeznička pruga [[Beograd]] - [[Bar (grad)|Bar]]
'''Ekonomsko - geografski položaj:'''
JIE ima rubni i tranzicijski položaj.
'''Geopolitički položaj:'''
Tamponski položaj između drugih europskih regija.
'''Geostrateški položaj:'''
JIE ima žarišni položaj. Tu se preklapaju interesna područja Italije, Rusije, Austrije, Mađarske, Turske.. a sve je to bilo najčešći povod za mnoge ratove koji su se zbivali u povijesti ovog prostora.
== Reljef ==
U reljefnoj strukturi Jugoistočne Europe kao najstarije gorje ističu se [[Rodopi]], koji su u paleozoiku uzdignuti hercinskom [[orogeneza|orogenezom]], a građeni su od škriljavaca i gnajsa. Alpskom orogenezom u mezozoiku izdiže se eruptivna Alpsko - dinarska nabrana zona, a u tercijaru Karpatsko - balkanska nabrana zona od eruptiva te metamorfoziranih škriljavaca i krša.
Sredinom tercijara kopno između jadranske i panonske potoline bilo je zaravnjeno. Najprije se javljaju mahoviti epirogeni pokreti (izdizanje i izvijanje) dijelova te mase kojima na površinu izbija magma. Izdizanje ima svoj smijer pružanja. U Dinaridima on se pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok, a u Makedoniji sjever - jug (zbog stare kristalinske mase Rodopa). Te linije prate i tekućice (npr. [[Vardar]]).
Povlačenjem [[Panonsko more|Panonskog mora]] tekućice se javljaju u nepropusnim škriljavim i dolomitnim dijelovima stvarajući u njima široke riječne doline. U vapnenačkim predjelima manje je tekućica, većinom su to ponornice. Tu nastaju i [[polja u kršu]]. U Panonskoj nizini nastaju akumulacijske terase i naplavne ravni.
Pleistocen je obilježen ledenim dobom i tada se ovdje oblikuje fluvioglacijalni reljef. Ostaci toga reljefa danas jesu nanosi lesa u Panoniji i u Jadranskoj zavali.
Danas se ostaci tektonske aktivnosti (epirogenetskih pokreta) osjete kao potresi u JI dijelu Jugoistočne Europe.
== Klima ==
Reljef je uvjetovao i klimu, te isto tako i vegetaciju. Tamo gdje su planine tu je [[kontinentalna klima]], te zimzelena vegetacija. A u priobalju je sredozemna vegetacija te i makija, te [[mediteranska klima]].
== Hidrografija ==
== Povijesno - geografski razvoj ==
== Jugoistočna Europa i europske integracije ==
{{Regije svijeta}}
{{Mrva-zemlj}}
[[Kategorija:Europa]]
[[bar:Südosteuropa]]
[[cs:Jihovýchodní Evropa]]
[[de:Südosteuropa]]
[[eo:Sudorienta Eŭropo]]
[[la:Balcania]]
| 