Brod: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 2:
'''Brod''' je plovno sredstvo sposobno za kretanje po [[More|moru]], [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] i [[Jezero|jezerima]] koje služi najčešče za prijevoz [[roba|robe]] i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju [[čamac|čamci]]. Za razliku od splava, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje [[uzgon]] potreban kako bi plutao na vodi.
==Povijest==
===Prapovijest===
[[Image:Floss.jpg|thumb|[[Splav]] spada u najjednostavnija plovila.]]
Prvo plovilo je najvjerojatnije bilo deblo jednog slučajno oborenog [[stablo|stabla]], a pogonilo se [[veslanje|veslanjem]], ljudskim dlanovima. Zatim se, nakon dosta godina došlo na ideju da je ugodnije pri plovidbi biti suh, a ne mokar, pa se došlo na ideju spajanja nekoliko debala u splav, a dlanovi su zamijenjeni [[veslo|veslima]]. Splav je bio težak za izvlaćenje i neprikladan za upravljanje, pa se došlo na ideju dubljenja debelog debla, te se tako dobio prostor za sigurnu plovidbu i za smještaj tereta, uz istu silu koja ga održava na površini. Ova sila tj. uzgon otkriven je tek kasnije, ali su i praljudi spoznali da postoji veza između volumena izdubljenog debla i sile koja ga drži na površini da ne potone.
Arheološki dokazi pokazuju da ljudi stigli na [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] prije najmanje 60.000 godina, vjerojatno uz more iz jugoistoćne Azije tijekom ledenog doba u periodu kada more je niže i udaljenosti izmedu otoka manje.
Prvi poznati brodovi potječu iz [[neolit|neolita]], prije oko 10.000 godina. Ova rana plovila su imala ograničenja. Korišteni uglavnom za lov i ribolov. Najstariji [[Kajak_i_kanu_na_mirnim_vodama|kanui]] koje su pronašli arheolozi su često izrezivani iz [[crnogorica|crnogoričnih stabala]] pomoću jednostavnih kamenih alata.
===Antika===
[[Image:Barque Solaire2.JPG|thumb|Rekonstrukcija [[Keops|Keopsovog]] broda]]
Dokazi iz drevnog [[Egipat|Egipta]] pokazuju da su rani Egipćani znali od dasaka drva napraviti brodski trup još 3000 g. prije Krista. Gradili su ih od drvenih dasaka koje su bile medusobno "ušivene". Brodovi drevnog egipta u 2. tisućljeću prije krista bili su najčešće dužine 25 metara, i imali su jedan [[jarbol]] koji si ponekad sastojao od dvije daske medusobno zavezane tako da izgledaju u obliku slova "A". Imali su jedno kvadratno [[jedro]], a bili su pogonjeni i veslima.
Prije oko 3800 godina, postojale spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije tj. odnosa glavnih izmjera: duljina/širina=6 i duljina/visina=10, što se vidi iz Božje zapovjedi [[Noa|Noi]]:
I reče Bog Noi: „Napravi sebi korablju od smolastog drveta; korablju načini s prijekletima i obloži je iznutra i izvani paklinom. A pravit ćeš je ovako: neka korablja bude trista lakata u duljinu, pedeset lakata u širinu, a trideset lakata u visinu. Na korablji načini otvor za svjetlo, završi ga jedan lakat od vrha. Vrata na korablji načini sa strane; neka ima donji, srednji i gornji kat...“. [Biblija, [[Knjiga postanka]]].
Navažno je jesu li se biblijski navodi stvarno dogodili, ali je iznimno važna činjenica da je prije, otprilike, 3800 godina postojala spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije koji su i dan-danas ideal nekih pomorskih i prekooceanskih brodova.
[[Grci]] su postupno savladali navigaciju na moru istražujući [[mediteran]] putem broda.
Oko 340 g. prije Krista, grčki moreplovac Pytheas brodom je prešao put od Grčke sve do [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Prije uvođenja [[Kompas|kompasa]], navigacija prema zvijezdama je bila glavni način za navigaciju na moru. U [[Kina|Kini]] su napravljeni prvi magnetski kompasi koji korišteni za navigaciju izmedju 1040 i 1117 godine. Prvi pisani trag o upotrebi kompasa na Europskim brodovima nalazi se u [[Francuska|francuskoj]] satiri La Bible de Guyot de Provins iz sredine XII stoljeća. U XIV st. pojavljuje se suhi kompas s nalijepljenom ružom kompasa (vjetruljom) ispod igle kakav se u nešto moderniziranijem obliku upotrebljava i danas
===Brodovi na području nadašnje Hrvatske===
Na području današnje [[Hrvatska|Hrvatske]], prvi nacrt broda pronađen u Grapčevoj špilji na otoku [[Hvar|Hvaru]] star oko 4700 godina. U VII stoljeću prije Krista, dobre brodove su gradili [[Liburni]], koji su živjeli od područja rijeke Krke u Dalmaciji pa sve do Raše u Istri. Ostaci potonulog broda u blizini otoka [[Mljet|Mljeta]] iz I st. Poslije Krista svjedoče o trgovačkom putovanju iz Grčke i Južne Italije. Ostaci tog broda govore o gradnji brodova, duljine oko 20 m i nosivosti oko 100 t.
[[Image:Liburna Rome BC31.jpg|thumb|Rimska galija Liburna kojoj ime dolazi od ilirskog plemena Liburna od kojih su Rimljani preuzeli dizajn.]]
Dolaskom Hrvata u VII stoljeću na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] plovidba i brodogradnja postaju profesionalnim zanimanjem. Nešto kasnije grade se brodovi sa 2 – 3 jarbola, koji su se s malim preinakama lako i brzo pretvarali u ratne brodove. Tek u XII stoljeću su brodovi dobili kormilo na krmi u svrhu lakšeg upravljanja. Već su tada postojale različite forme za različite namjene, ali se najdulje zadržala forma uskog, niskog i dugog broda na vesla, s dodatkom jedra, preuzetog od Liburna, od IX sve do XVI stoljeća. Tek tada se forma broda mijenja i prelazi u široku, oblu i visoku, sa više jarbola i jedara, koju je zahtijevala oceanska plovidba.
U XV i XVI stoljeću veliki napredak u brodogradnji na ovim prostorima bilježi Dubrovačka republika gradnjom brodova trgovačke mornarice, za plovidbu na širem prostoru Mediterana te Dalekog istoka.
U XVI i XVII stoljeću, iz razloga ratova (Venecija, Turci) usporen je rast gospodarstva. Brodogradnja na ovim prostorima i dalje su bili glavni sadržaj života i rada. U tom periodu Hrvati su razvili kvalitetnu mornaricu ( Senjski uskoci i Neretvanski gusari ) i bili su najbolji borci na moru.
[[Datoteka:12060001.jpg|200px|desno|mini|Poseban tip gajete, [[falkuša]] koji se gradio se u [[Komiža|Komiži]]]]
[[Galija]] je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m. Vesla su se kod takovih postavljala i do tri reda, a na svakom veslu je bilo i do 5 veslača. Od njezine prvobitne forme razvila se kasnije, u XIX stoljeću, forma manjeg broda, nazvana [[Gajeta]] i [[Leut]].
Početkom XVIII stoljeća, na ovim prostorima nastupa mir, a Austrougarska monarhija potiče gospodarstvo, a u XIX stoljeću ponovo oživljava brodogradnja (Lošinj, Cres, Silba, Korčula, Pelješac, Dubrovnik, Boka Kotorska). Grade se veliki jedrenjaci, koji su dugo godina bili konkurencija željeznim parnim brodovima.
== Dijelovi broda ==
[[Datoteka:Lod Schema.png|mini|250px|Dijelovi broda]]
| |||