Libido: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 18:
* B. Ekstraverzija i introverzija
 
Progresija i regresija u smislu prilagođavanja vanjskom i unutrašnjem svijetu mogu se staviti u vezu sa [[ekstraverzija|ekstraverzijom]] i [[introverzija|introverzijom]]. Međutim ekstraverzija i introverzija su [[pojam|pojmovi]] koji se kao dinamizmi razlikuju od progresije i regresije. Progresija i regresija su dinamizmi, odnosno zakonomjerni oblici preoblikovanja energije, dok su ekstraverzije i introverzija, kao što im već ime naglašava, dinamizmi ili oblici progresije ili regresije, koji zavise od zauzetog stava. Regresija tako može usljediti na dva načina, ili kao uzmicanje pred uslovima sredine (introverzija) ili kao bjekstvubjekstvo u ekstravagantan vanjski doživljaj (ekstraverzija). Neuspjeh jednog čovjeka premješta u stanje turobnog razmišljanja, dok drugog tjera u skitanje po kafićima. Libido se ne kreće samo naprijed i nazad, već takođe van i unutra.
 
* C. Premještanje Libida
Redak 30:
Jung je [[simbol]] definirao kao psihološku mašinu koja pretvara energiju. Simbol koji preobražava energiju je takođe obilježio i kao analogiju libida. Pri čemu je mislio na stvarni simbol, a ne [[semiotika|semiotsko]] tumačenje, odnosno znak. [[Magija]] je prvi radni učinak kojeg primitivni čovjek, pomoću stvaranja analogije, otima od nagonske energije. Ceremonija je magična kada se ne vrši zbog efektivnog radnog učinka, već kad zastane na nivou očekivanja. U ovom slućaju energija se prevodi na nov objekat, pri čemu se stvara nov dinamizam koji, međutim, ostaje magičan sve dotle dok ne izvrši efektivan rad. Prednost koja proistiće iz magijske ceremonije sastoji se u tome što novoposjednuti objekat sadrži djelotvorne mogućnosti u odnosu na psihu. Pomoću svoje vrijednosti djeluje determinirajuće na upliv pri formiranju predstava, tako da je [[duh]] dugo privučen ovim novim objektom i bavi se njime. Determinacija duha kroz objekte koji imaju magično djelovanje ima za posljedicu mogućnost da čovjek, preko neprekidnog bavljenja objektom, tokom igre dolazi do svakakvih otkriča, koja bi mu inače promakla. Ne naziva se uzalud magija majkom [[znanost|nauke]]. Do duboko u srednji vjek ono što nazivamo naukom nije bilo ništa drugo do magija. Pogodan primjer je [[alkemija]] čija simbolika nepogrešivom razumljivošću pokazuje prethodno u principu opisani proces pretvaranja energije.
 
==Primitivni pojam libida==