Lazareti u Dubrovniku: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 5:
Lazareti su izgrađeni kao jedna od preventivnih [[zdravstvo|zdravstvenih]] mjera zaštite stanovnika Dubrovnika za vrijeme [[Dubrovačka republika|Dubrovačke Republike]].
Pošto je Dubrovnik bio važan lučki grad te je primao putnike iz svih krajeva svijeta, Veliko vijeće Dubrovačke Republike je 27. srpnja [[1377.]] godine donijelo odluku kojom se prvi put u [[svijet|svijetu]] uvodi [[karantena]] kao mjera zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti, posebice [[kuga|kuge]]. Ova je odluka objavljena u tzv. ''Zelenoj knjizi'' (Liber viridis) pod naslovom ''Veniens de locis pestiferis non intret Ragusium nel districtum'' (Tko dolazi iz okuženih krajeva, neka ne stupi u Dubrovnik niti na njegovo područje).
Određeno je da niti domaći ljudi, niti stranci koji dolaze iz kužnih krajeva ne mogu ući u grad ako prethodno ne proborave 30 dana na otocima [[Mrkan]]u, [[Bobara|Bobari]] i [[Supetar (otok)|Supetru]] pored [[Cavtat]]a.
U odluci iz [[1397.]] godine odlučuje se da stranci i njihovi brodovi ne mogu uplovljavati zapadno od [[Molunat (Konavle)|Molunta]] niti istočno od [[Mljet]]a, te im se određuje karantena i to na otoku Mrkanu na kojem se u to doba nalazi [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], te na Mljetu gdje je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan.
Zbog udaljenosti, ali i iz strateških razloga, karantena se u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] premješta bliže Dubrovniku.
Početkom 15. stoljeća u Dubrovniku je postojao lazaret na [[Danče|Dančama]]. Za tu svrhu izuzete su [[1430.]] neke kuće u gradskom perivoju Gradac, a od [[1457.]] gradi se lazaret na Dančama i uz njega crkva. Dobra organizacija ovog lazareta
Godine [[1533.]] počeo se graditi lazaret na [[Lokrum]]u. Premda je sagrađen veliki četverokutni lazaret, isti nije nikad dovršen niti upotrebljen za karantenu.
| |||