Razlika između inačica stranice »Richard Stallman«

Dodano 1.387 bajtova ,  prije 12 godina
bez sažetka
'''Richard Matthew Stallman''' (skraćeno '''rms''', rođen [[16. ožujka]] [[1953]].) kontroverzni je [[SAD|američki]] [[haker]] i [[programer]], poznat kao tvorac [[GNU]] ideje, osnivač [[Free software foundation]]a, aktivist [[Slobodna programska podrška|slobodnog softvera]] te tvorac najpoznatije licence za slobodni kod, [[GPL|GNU GPL]], kao i nekolicine drugih.
 
StallmanMnogi pogrešno vjeruju da je Richard Stallman začetnik ideje [[Slobodna programska podrška|slobodnog koda]]. Činjenica je, što Stallman kaže i sam, kojojda je daoslobodni pravnikod oblikpostajao ui oblikuprije licenci,njega (od kojihprvih dana informatike, a najbolji primjer je najznačajnijaBSD). Ipak, u vremenu kada se većina UNIX pretvarala u vlasnički softver (prijelaz sa 70-ih na 80-te), Stallman je čvrsto odlučio suprostaviti se tom trendu i najširedati korištenapoticaj slobodnom kodu, ne samo kao programer, nego i pravno, filozofski te medijski. Pravno ali i filozofski, Stallmanovo najveće postignuće je licenca [[GPL]], koja je danas osnova ne samo za linux jezgru nego i za većinu programa koji se koriste u svijetu slobodnog softvera. Suautor je i mnogih drugih licenci od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (za slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[Wikipedija]]). ProtivnikNadalje, Stallman je žestoki protivnik je tzv. vlasničkog ili 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene (zarađivao je na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]]).
 
Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] AI laboratoriju tijekom studija na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u. Na MIT-u je u to vrijeme postojala hakerska zajednica u kojoj se kod slobodno dijelio kod ([[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni [[akronim]]: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri.
 
Godine [[1983.]] otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajniji je promotor slobodnog softvera te ostalih sloboda korisnika. JedanNjegova odgolema njegovihenergija uspjehavođena navjerom tomu područjuto ješto predvođenjeradi akcijepokrenula protiv korištenjaje [[Digitalmnoge rightsprogramere management]]ai (DRM-a).omogućila
Njegov glavni projekt, GNU sistem, nikad nije završen, ali je uklopljen u sve popularniji Linux, što je na neki način ispunjenje njegove ideje. Ipak, Stallman ne priznaje naziv Linux, te forsira naziv GNU/Linux prvenstveno zato da bi kroz naziv GNU širio svoje ideje o slobodnom softveru.
 
Nažalost, Stallman je dosta tvrd u svojim stavovima, te iz principa odbija priznati bilo kakvu vrijednost vlasničkog (proprietary) softvera. Njegov stav je da je bolje ne koristiti nikakav softver, i ne obaviti traženu funkciju na računalo, nego koristiti vlasnički softver. Nadalje, on smatra da je slobodan softver samo onaj koji je licenciran po njegovoj GPL licenci, tako omalovažavajući druge slobodne licence (poput BSDa ili Mozille).
GNU projekt i danas živi i razvija se, a najčešće mu je forma simbioza s [[Linux]] [[Jezgra (računarstvo)|kernelom]], iz čega je deriviran naziv operacijskog sustava, GNU/Linux.
U svojim stavovima ide toliko daleko da odbija razgovarati sa novinarima koji koriste naziv Linux (umjesto njegovog GNU/linux). Zbog tih rigidnih stavova Stallman gubi kredibilitet među mnogim Linux korisnicima, koji ga doživljavaju kao povijesno bitnu, ali ipak zastarjelu figuru slobodnog softvera.
 
{{GLAVNIRASPORED:Stallman, Richard}}
Anonimni suradnik