Richard Stallman: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] AI laboratoriju tijekom studija na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u. Na MIT-u je u to vrijeme postojala hakerska zajednica u kojoj se kod slobodno dijelio kod ([[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni [[akronim]]: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri.
Godine [[1983.]] otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajniji je promotor slobodnog softvera te ostalih sloboda korisnika. Njegova golema energija vođena vjerom u to što radi pokrenula je mnoge programere i omogućila širenje slobodnog softvera. Njegov glavni projekt, GNU sistem, nikad nije završen, ali je uklopljen u sve popularniji Linux, što je na neki način ispunjenje njegove ideje. Ipak, Stallman ne priznaje naziv Linux, te forsira naziv GNU/Linux prvenstveno zato da bi kroz naziv GNU širio svoje ideje o slobodnom softveru.
Nažalost, Stallman je dosta tvrd u svojim stavovima, te iz principa odbija priznati bilo kakvu vrijednost vlasničkog (proprietary) softvera. Njegov stav je da je bolje ne koristiti nikakav softver, i ne obaviti traženu funkciju na računalo, nego koristiti vlasnički softver. Nadalje, on smatra da je slobodan softver samo onaj koji je licenciran po njegovoj GPL licenci, tako omalovažavajući druge slobodne licence (poput BSDa ili Mozille).
| |||