Inačica od 30. srpnja 2009. u 19:30 uredi 89.164.215.235 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 2. kolovoza 2009. u 05:28 uredi ukloni ovu izmjenu Paxcoder (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 502 edits m trebati će ovo urediti... Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Richard Matthew Stallman.jpeg\|mini\|300px\|desno\|Richard Matthew Stallman]] '''Richard Matthew Stallman''' (skraćeno '''rms''', rođen [[16. ožujka]] [[1953]].) kontroverzni je [[SAD\|američki]] [[haker]] i [[programer]], poznat kao tvorac [[GNU]] ideje, osnivač [[Free software foundation]]a, aktivist [[Slobodna programska podrška\|slobodnog softvera]] te tvorac najpoznatije licence za slobodni ~~kod~~softver, [[GPL\|GNU GPL]], kao i nekolicine drugih. Mnogi pogrešno vjeruju da je Richard Stallman začetnik ideje [[Slobodna programska podrška\|slobodnog ~~koda~~softvera]]. Činjenica je, što Stallman kaže i sam, da je slobodni ~~kod~~softver postajao i prije ~~njega (~~od prvih dana informatike, ~~a najbolji primjer je~~(v. [[BSD]]). Ipak, u vremenu kada se većina ~~UNIX~~UNIXa pretvarala u vlasnički softver (prijelaz sa 70-ih na 80-te), Stallman je čvrsto odlučio suprostaviti se tom trendu i dati poticaj slobodnom kodu, ne samo kao programer, nego i pravno, filozofski te medijski. Pravno ali i filozofski, Stallmanovo najveće postignuće je licenca [[GPL]], koja je danas osnova ne samo za linux jezgru nego i za većinu programa koji se koriste u svijetu slobodnog softvera. Osnovna ideja vodilja GPLa je očuvanje slobode softvera, što god se s tim softverom radilo. Suautor je i mnogih drugih licenci od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (za slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[Wikipedija]]). ~~Nadalje,~~ Stallman je žestoki protivnik je tzv. vlasničkog ili 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene (zarađivao je na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]]). Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u [[Massachusetts Institute of Technology\|MIT]] AI laboratoriju tijekom studija na [[Sveučilište Harvard\|Harvard]]u. Na MIT-u je u to vrijeme postojala hakerska zajednica u kojoj se kod slobodno dijelio kod ([[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni [[akronim]]: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri. Godine [[1983.]] otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajniji je promotor slobodnog softvera te ostalih sloboda korisnika. Njegova golema energija vođena vjerom u to što radi pokrenula je mnoge programere i omogućila širenje slobodnog softvera. Njegov glavni projekt, GNU sistem, nikad nije završen, ali je uklopljen u sve popularniji Linux, što je na neki način ispunjenje njegove ideje. Ipak, Stallman ne priznaje naziv Linux, te forsira naziv GNU/Linux prvenstveno zato da bi kroz naziv GNU širio svoje ideje o slobodnom softveru. GNU sustav do danas nema vlastitu upotrebljivu [[Jezgra_(računarstvo)\|jezgru]], zbog čega se danas koristi s Linux jezgrom, a u novije vrijeme i s drugim jezgrama. Stallman i Zaklada za slobodan softver ne priznaju naziv Linux kao ime cijelog operacijskog sustava, te inzistiraju na nazivu GNU/Linux (ili GNU+Linux) jer smatraju da se tako daje potrebno priznanje GNU projektu. Nažalost, Stallman je dosta tvrd u svojim stavovima, te iz principa odbija priznati bilo kakvu vrijednost vlasničkog (proprietary) softvera. Njegov stav je da je bolje ne koristiti nikakav softver, i ne obaviti traženu funkciju na računalu, nego koristiti vlasnički softver. Nadalje, on i njegove pristaše smatraju da je slobodan softver samo onaj koji je licenciran po njegovoj GPL licenci, tako omalovažavajući druge slobodne licence (poput BSDa ili Mozille). U svojim stavovima ide toliko daleko da odbija razgovarati sa novinarima koji koriste naziv Linux (umjesto njegovog GNU/linux). Zbog tih rigidnih stavova Stallman gubi kredibilitet među mnogim Linux korisnicima, koji ga doživljavaju kao povijesno bitnu, ali ipak zastarjelu figuru slobodnog softvera. Stallman smatra da prikraćivanje korisničkih sloboda neetičnim i zbog toga odbija koristiti bilo kakav vlasnički softver čak i ako on nema alternative (izradu alternativnih programa GNU projekt stavlja na listu najvećeg prioriteta). Zbog svojih strogih stavova Stallman danas gubi podršku među mnogim korisnicima Linuxa, koji ga doživljavaju kao povijesno bitnu, ali zastarjelu figuru slobodnog softvera. No, ovakav trend bi se možda mogao prepisati i sve većoj popularnosti GNU/Linuxa među bivšim ili trenutnim korisnicima drugih, neslobodnih operacijskih sustava koji ne pridaju toliku važnost korisničkim slobodama, već važnijim smatraju samu funkcionalnost. Takvim stavovima pridonose i sve liberalniji stavovi samih vođa pokreta [[otvoreni kod\|otvorenog koda]], od kojih je najistaknutiji [[Linus Torvalds]]<ref>[http://www.pcworld.idg.com.au/article/195096/stallman_want_freedom_don_t_follow_linus_torvalds Stallman: Ako želite slobodu, ne slijedite Linusa (eng)]</ref>. <references/> {{GLAVNIRASPORED:Stallman, Richard}}

Richard Stallman: razlika između inačica