Razlika između inačica stranice »Richard Stallman«

Dodano 711 bajtova ,  prije 12 godina
m
nadam se da je bar malo bolje.
m (Ono sa Stallmanom i novinarkom za Revolution OS je trivia(+nađi izvor). Mislim da novinare sada samo ispravlja.)
m (nadam se da je bar malo bolje.)
'''Richard Matthew Stallman''' (skraćeno '''rms''', rođen [[16. ožujka]] [[1953]].) kontroverzni je [[SAD|američki]] [[haker]] i [[programer]], poznat kao tvorac [[GNU]] ideje, osnivač [[Free software foundation]]a, aktivist [[Slobodna programska podrška|slobodnog softvera]] te tvorac najpoznatije licence za slobodni softver, [[GPL|GNU GPL]], kao i nekolicine drugih.
 
Mnogi pogrešno vjeruju da je Richard Stallman začetnik ideje [[Slobodna programska podrška|slobodnog softvera]]. Činjenica je, što Stallman kaže i sam, da je slobodni softver(v. [[BSD]]) postajao i prije od prvih dana informatike<ref>[http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/ Slobodan softver, slobodno (vdruštvo - Izabrani eseji Richarda M. [[BSD]]Stallmana (eng)], str. 17</ref>. Ipak, u vremenu kada se većina UNIXa pretvarala u vlasnički softver (prijelaz sa 70-ih na 80-te), Stallman je čvrsto odlučio suprostaviti se tom trendu i dati poticaj slobodnom kodu, ne samo kao programer, nego i pravno, filozofski te medijski. Pravno ali i filozofski, Stallmanovo najveće postignuće je licenca [[GPL]], koja je danas osnova ne samo za linux jezgru nego i za većinu programa koji se koriste u svijetu slobodnog softvera. Osnovna ideja vodilja GPLa je očuvanje slobode softvera, što god se s tim softverom radilo.
 
==MIT==
Suautor je i mnogih drugih licenci od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (za slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[Wikipedija]]). Stallman je žestoki protivnik je tzv. vlasničkog ili 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene (zarađivao je na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]]).
Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] AI laboratoriju tijekom studija na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u. Na MIT-u je u to vrijeme postojala hakerska[[haker]]ska zajednica u kojoj se kod slobodno dijelio kod ([[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni [[akronim]]: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri.
 
Svoju programersku karijeru Stallman je započeo radom u [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] AI laboratoriju tijekom studija na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u. Na MIT-u je u to vrijeme postojala hakerska zajednica u kojoj se kod slobodno dijelio kod ([[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni [[akronim]]: Gnu's Not Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri.
 
Godine [[1983.]] otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio Fondaciju za slobodni softver (Free software foundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajniji je promotor slobodnog softvera te ostalih sloboda korisnika. Njegova golema energija vođena vjerom u to što radi pokrenula je mnoge programere i omogućila širenje slobodnog softvera.
 
==Zasluge==
GNU sustav do danas nema vlastitu upotrebljivu [[Jezgra_(računarstvo)|jezgru]], zbog čega se danas koristi s Linux jezgrom, a u novije vrijeme i s drugim jezgrama. Stallman i Zaklada za slobodan softver ne priznaju naziv Linux kao ime cijelog operacijskog sustava, te inzistiraju na nazivu GNU/Linux (ili GNU+Linux) jer smatraju da se tako daje potrebno priznanje GNU projektu.
Pravno ali i filozofski, Stallmanovo najveće postignuće je licenca [[GPL]], koja je danas osnova ne samo za linux jezgru nego i za većinu programa koji se koriste u svijetu slobodnog softvera. Osnovna ideja vodilja GPLa je očuvanje slobode softvera, što god se s tim softverom radilo.<br />
Suautor je i mnogih drugih licenci od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (za slobodnu dokumentaciju, koju koristi [[Wikipedija]]). Stallman je žestoki protivnik je tzv. vlasničkog ili 'proprietary' softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene (zarađivao je na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]]).<br />
Stallman također često predvodi kampanje Zaklade za slobodan softver, poput one protiv [[DRM]]a.
 
==Kontroverze==
GNU sustav do danas nema vlastitu upotrebljivu [[Jezgra_(računarstvo)|jezgru]], zbog čega se danas koristi u sprezi s Linux jezgrom, a u novije vrijeme i s drugim jezgrama<ref>[http://www.debian.org/ports/kfreebsd-gnu/ Debian GNU/kFreeBSD]- GNU distribucija s jezgrom [[FreeBSD]]a</ref>. Stallman i Zaklada za slobodan softver ne priznaju naziv Linux kao ime cijelog operacijskog sustava, te inzistiraju na nazivu GNU/Linux (ili GNU+Linux) jer smatraju da se tako daje potrebno priznanje GNU projektu. Većina poklonika [[otvoreni kod|otvorenog koda]] se ovome protivi, smatrajući da takvo nazivlje ne samo da je nepraktično, nego i zakida ostale važne projekte poput X servera (v. [[Linux#Nesuglasice_oko_naziva|(GNU)Linux: nesuglasice oko naziva]]).
 
Stallman također smatra da prikraćivanje korisničkih sloboda neetičnim i zbog toga odbija koristiti bilo kakav vlasnički softver čak i ako on nema alternativeupotrebljivu alternativu (izradu alternativnih programa GNU projekt stavlja na listu najvećeg prioriteta). Zbog svojih strogih stavova Stallman danas gubi podršku među mnogim korisnicima Linuxa, koji ga doživljavaju kao povijesno bitnu, ali zastarjelu figuru slobodnog softvera. Drugi, pak, smatraju da se ovakavOvom trendtrendu moževjerojatno prepisatipridonosi i sve većojveća popularnosti GNU/Linuxa među bivšim ili trenutnim korisnicima neslobodnih operacijskih sustava, koji prioritet pridodaju funkcionalnosti nad [[Slobodna_programska_podrška#Slobode|korisničkim slobodama.]], Takvim stavovima pridonosea i sve liberalnijiveći stavoviodmak samihod vođaideala pokreta [[otvorenislobodnog softvera u stavu vođa pokreta kod|otvorenog koda]], od kojih je najistaknutiji [[Linus Torvalds]]. <ref>[http://www.pcworld.idg.com.au/article/195096/stallman_want_freedom_don_t_follow_linus_torvalds Stallman: Ako želite slobodu, ne slijedite Linusa (eng)]</ref>.
 
==Izvori==
Stallman smatra da prikraćivanje korisničkih sloboda neetičnim i zbog toga odbija koristiti bilo kakav vlasnički softver čak i ako on nema alternative (izradu alternativnih programa GNU projekt stavlja na listu najvećeg prioriteta). Zbog svojih strogih stavova Stallman danas gubi podršku među mnogim korisnicima Linuxa, koji ga doživljavaju kao povijesno bitnu, ali zastarjelu figuru slobodnog softvera. Drugi, pak, smatraju da se ovakav trend može prepisati i sve većoj popularnosti GNU/Linuxa među bivšim ili trenutnim korisnicima neslobodnih operacijskih sustava, koji prioritet pridodaju funkcionalnosti nad korisničkim slobodama. Takvim stavovima pridonose i sve liberalniji stavovi samih vođa pokreta [[otvoreni kod|otvorenog koda]], od kojih je najistaknutiji [[Linus Torvalds]]<ref>[http://www.pcworld.idg.com.au/article/195096/stallman_want_freedom_don_t_follow_linus_torvalds Stallman: Ako želite slobodu, ne slijedite Linusa (eng)]</ref>.
 
<references/>